AI i zaposlenost ne moraju biti suprotstavljeni pojmovi. Iako tvrtke umjetnu inteligenciju često povezuju sa smanjenjem broja radnika, takav pristup mogao bi im se vratiti kao skup poslovni problem.
Do 2029. godine čak 30% zaposlenika otpuštenih zbog zamjene umjetnom inteligencijom morat će biti ponovno zaposleno. Njihov povratak mogao bi tvrtke koštati znatno više od prvotnih ušteda.
Zašto će tvrtke ponovno zapošljavati otpuštene radnike
Smanjenje broja zaposlenih može donijeti kratkoročnu financijsku korist. Međutim, ono istodobno smanjuje bazu talenata i narušava institucionalno znanje.
Tvrtke tako mogu izgubiti ljude koji razumiju procese, klijente i specifičnosti poslovanja. Kada se pokaže da AI ne može samostalno preuzeti njihove uloge, zamjenu će biti teško pronaći.
Globalni rast radne snage već stagnira ili opada. Konkurencija za stručne zaposlenike zato će povećati troškove zapošljavanja, obuke i uvođenja u posao.
Automatizacija nije jedina prilika
Najveća pogreška poslovnih i IT rukovoditelja mogla bi biti pretpostavka da je automatizacija glavni cilj umjetne inteligencije. Mnogo veća prilika nalazi se u proširivanju sposobnosti zaposlenika.
Organizacije mogu koristiti AI za ubrzavanje rutinskih zadataka i kvalitetnije donošenje odluka. Zaposlenici se pritom mogu usmjeriti na kreativnost, komunikaciju, strategiju i rješavanje složenih problema.
Najuspješnije tvrtke neće automatizirati svaki zadatak niti će svaku odluku prepustiti algoritmima. Umjesto toga, spojit će tehnološke mogućnosti s ljudskim iskustvom.
Umjesto otpuštanja potreban je „remiks talenata“
Tvrtke koje koriste AI samo za smanjenje troškova riskiraju prevelika i prerana otpuštanja. Time mogu oslabiti sposobnost inoviranja i razvoja novih poslovnih modela.
Bolje rješenje donosi strategija „remiksa talenata“. Ona podrazumijeva preoblikovanje postojećih uloga i premještanje zaposlenika na poslove veće vrijednosti.
Umjetna inteligencija može preuzeti ponavljajuće i manje produktivne zadatke. Ljudi tada dobivaju više prostora za prosudbu, vodstvo, kreativnost i rad s klijentima.
Četiri promjene koje će oblikovati budućnost rada
Organizacije se moraju pripremiti za četiri velike promjene. One će utjecati na način obavljanja posla i stvaranja vrijednosti.
1. Suradnja ljudi i umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija sve se više razvija iz običnog alata u aktivnog suradnika. Tvrtke zato trebaju osmisliti modele rada koji poboljšavaju ljudske sposobnosti.
AI može pomoći zaposlenicima u analiziranju informacija i donošenju odluka. Ipak, odgovornost za ključne odluke mora ostati na ljudima.
U tome mogu pomoći AI avatari zaposlenika, digitalni treneri i digitalni blizanci. Važnu ulogu mogu imati i sustavi emocionalne umjetne inteligencije.
2. Radna snaga koja se prilagođava
Brze tehnološke promjene otkrivaju nedostatke u znanju i vještinama zaposlenika. Zbog toga samo uvođenje novih AI alata nije dovoljno.
Zaposlenici moraju kontinuirano učiti i surađivati s različitim odjelima. Također se trebaju prilagoditi ulogama koje se sve brže mijenjaju.
Organizacije trebaju ulagati u AI pismenost, digitalne vještine i upravljanje talentima. Rukovoditelji također moraju razumjeti prednosti i ograničenja tehnologije.
3. Očuvanje konteksta i ljudske prosudbe
Uvođenje umjetne inteligencije u poslovne procese povećava rizik gubitka važnog konteksta. Automatizirani sustav može izvršiti zadatak, ali ne mora razumjeti njegovu širu svrhu.
Tvrtke zato trebaju zadržati ljudski nadzor nad važnim procesima. Zaposlenici moraju razumjeti kako se posao obavlja, ali i zašto postoji određeni postupak.
Konverzacijska sučelja i platforme za inteligentno odlučivanje mogu poboljšati kvalitetu odluka. Međutim, tehnologija ne smije potpuno zamijeniti iskustvo zaposlenika.
4. Ulaganje dobitaka u daljnji razvoj
Dugoročni uspjeh neće ovisiti samo o svakodnevnom korištenju AI alata. Tvrtke moraju stvoriti uvjete u kojima svaki novi slučaj primjene postaje sigurniji i isplativiji.
Organizacije koje dobitke u produktivnosti pretvore samo u uštede mogle bi zaostati za konkurencijom. Prednost će imati one koje sredstva ulažu u inovacije, modernizaciju i razvoj zaposlenika.
Tu mogu pomoći specijalizirani AI modeli, nosivi uređaji i utjelovljena umjetna inteligencija. Sve važnije postaje i programiranje uz pomoć uputa napisanih prirodnim jezikom.
Ulaganje u zaposlenike donosi veću prednost
Do 2027. godine 75% organizacija koje AI produktivnost prvenstveno koriste za smanjenje troškova moglo bi zaostati za konkurentima. Uspješnije će biti tvrtke koje dobitke ulažu u nove proizvode, tehnologiju i usavršavanje zaposlenika.
To pokazuje da broj zaposlenih ne mora padati zbog šire primjene umjetne inteligencije. Promijenit će se zadaci, potrebne vještine i način suradnje s tehnologijom.
AI i zaposlenost ne moraju biti u sukobu
AI i zaposlenost mogu se razvijati zajedno ako tvrtke tehnologiju koriste za jačanje, a ne samo zamjenu radne snage. Prerano otpuštanje zaposlenika može uništiti znanje koje organizacija kasnije neće lako vratiti.
Budućnost rada zato ne pripada tvrtkama koje najbrže smanje broj zaposlenih. Pripast će organizacijama koje umjetnu inteligenciju najbolje povežu s ljudskim iskustvom, kreativnošću i prosudbom.
Izvor: Gartner; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
