Bank of Japan danas je podigao kamatnu stopu na 1,25 posto, najvišu razinu u 31 godinu. Za investitore koji su se desetljećima jeftino zaduživali u jenima važnije je drugo pitanje: ostaje li japanska valuta prirodan izbor za financiranje carry tradea?
Japanski novac još je relativno jeftin, ali više nije gotovo besplatan. Pojedini veliki investitori i stratezi zato među mogućim alternativama razmatraju švicarski franak, švedsku krunu i kanadski dolar.
O današnjoj odluci Bank of Japan, razlozima povećanja kamate i reakciji tržišta pisali smo detaljnije na Financa.ba. Za carry trade promjena znači da financiranje u jenima više ne dolazi uz istu kombinaciju vrlo niske kamate i dugotrajno labave monetarne politike.
Zašto je jen toliko važan za carry trade
Carry trade funkcionira tako da se investitor zaduži u valuti s niskom kamatom, novac pretvori u drugu valutu i uloži ga ondje gdje očekuje viši prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan....
Zarada proizlazi iz razlike između troška financiranja i prinosa na ulaganje, ali tečaj može potpuno promijeniti rezultat. Ako valuta u kojoj je dug denominiran dovoljno ojača, dobit od kamatne razlike može nestati.
Japan je dugo pružao povoljne uvjete za takvu strategiju. Kamatne stope bile su oko nule ili ispod nje, a jen je jedna od najlikvidnijih svjetskih valuta. Carry trade postao je posebno atraktivan nakon 2022., kada su druge velike središnje banke snažno podizale kamate, dok je BOJ zadržavao izrazito labavu monetarnu politiku.
Jen danas ipak slabi
Nakon što je BOJ danas podigao stopu, jen je oslabio više od 1,2 posto prema dolaru, a dolar se popeo do približno 158 jena. Povećanje kamate tržište je već uglavnom očekivalo, pa se pažnja brzo prebacila na tempo mogućih budućih povećanja.
Kratkoročno slabljenje jena može ići u korist investitoru koji se njime financira. Početkom rujna tržište je pokazalo i suprotnu stranu te trgovine: jen je ojačao gotovo pet posto prema meksičkom pezosu i turskoj liri, valutama koje se često nalaze na drugoj strani carry tradea.
Ako bi carry trade donosio tri posto, a valuta financiranja ojačala pet posto prema valuti ulaganja, pojednostavljeni rezultat bio bi približno:
3% prinosa − 5% valutnog pomaka = oko −2%.
To nije izračun konkretnog portfelja, nego ilustracija koliko brzo tečaj može poništiti kamatnu prednost.
Koliki je zapravo carry trade financiran jenom?
Njegovu stvarnu veličinu nije moguće pouzdano izmjeriti jer statistike prekograničnog zaduživanja ne pokazuju za što je svaki posuđeni jen iskorišten. Prema Reutersu, prekogranično zaduživanje u jenima u ožujku je dosegnulo rekordnih 360 bilijuna jena, odnosno oko 2,34 bilijuna dolara, ali taj iznos obuhvaća međunarodno financiranje u jenima i ne predstavlja veličinu carry tradea.
Kada investitori zatvaraju carry pozicije financirane jenom, prodaju imovinu koju su kupili i ponovno kupuju jene kako bi vratili dug. Dodatna potražnja tada može dodatno ojačati jen.
Naglo zatvaranje carry pozicija financiranih jenom bilo je jedan od čimbenika snažnih tržišnih pomaka u ljeto 2024.
Zašto se švicarski franak izdvaja
Dok je japanska referentna stopa 1,25 posto, Swiss National Bank drži svoju na 0 posto. To franku trenutačno daje nižu referentnu stopu od jena.
Franak pritom nosi vlastiti valutni rizikValutni rizik (engl. foreign currency risk) je rizik da će .... Kao valuta sigurnog utočišta može ojačati u razdobljima tržišnog stresa, upravo kada investitoru koji se njime financira takvo kretanje najmanje odgovara. Swiss National Bank naveo je da je spreman intervenirati na deviznom tržištu ako jačanje franka postane brzo i pretjerano.
Prema Bloombergu, Russell Investments i Allianz Global Investors među alternativama jenu izdvajaju upravo švicarski franak. Allianz Global Investors pritom ga opisuje više kao dopunu jenu nego kao njegovu potpunu zamjenu.
Zašto se spominju švedska kruna i kanadski dolar?
Švedska referentna stopa iznosi 1,75 posto, a kanadska 2,25 posto. Obje su više od japanskih 1,25 posto, pa se njihovo pojavljivanje među alternativama ne može objasniti samo današnjom razinom referentnih stopa. JPMorganova Meera Chandan švedsku krunu i kanadski dolar izdvaja zbog njihove osjetljivosti na rast globalnih kamata i gospodarski ciklus, dok CHF trenutačno ima nižu referentnu stopu od jena. Razlozi zbog kojih ih investitori razmatraju kao valute za financiranje zato nisu isti.
Razlika se vidi i u rezultatima pojedinih strategija. Prema Bloombergovim podacima, carry trade u kojem se prodavao jen i kupovao australski dolar od srpnja je izgubio oko 1,3 posto, nakon približno devet posto dobiti u prvom dijelu godine. Bloombergovi izračuni pokazuju i da je korištenje švicarskog franka za financiranje carry tradea ove godine donijelo oko 14 posto.
Jen nije nestao iz carry tradea
Jen i dalje ima duboko i likvidno tržište. Ono što se promijenilo jest računica investitora koji ga koriste za financiranje: BOJ je izašao iz razdoblja nultih i negativnih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., a naglo jačanje jena može u kratkom roku poništiti dobit skupljanu kroz kamatnu razliku.
Jen zato više nije automatski odgovor na pitanje iz koje valute financirati carry trade.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
