Dok većina europskih država koristi prednosti jedinstvenog područja plaćanja u eurima, SEPA, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje izvan tog sustava – uz konkretne i mjerljive ekonomske gubitke.
Procjene pokazuju da BiH godišnje izgubi više od 100 milijuna eura samo na troškovima međunarodnih transakcija. Na mikro razini, to znači da će uplata od 1.000 eura iz inozemstva biti umanjena za više od 50 eura zbog bankarskih naknada i posredničkih troškova.
U SEPA sustavu, takvi troškovi su minimalni ili gotovo zanemarivi.
Gdje je zapelo: zakonodavstvo kao usko grlo
Centralna banka Bosne i Hercegovine već je pripremila predaplikaciju za pristupanje SEPA-i. Međutim, ključni korak – usklađivanje zakonodavnog okvira – još uvijek nije dovršen.
Odgovornost je sada na entitetskim parlamentima, koji trebaju usvojiti potrebne fiskalne i regulatorne zakone kako bi BiH mogla prijeći u sljedeću fazu procesa.
Bez tog političkog i institucionalnog pomaka, pristupanje SEPA sustavu ostaje blokirano.
Što SEPA znači za građane
Ulazak u SEPA sustav za građane bi imao vrlo konkretne koristi:
- znatno niže naknade za međunarodne transfere
- brže transakcije (često unutar jednog dana)
- jednostavniji i transparentniji platni promet
Posebno bi profitirala dijaspora, koja bi mogla slati novac u BiH brže i uz znatno niže troškove, bez višestrukih bankarskih provizija.
Gospodarski učinak: brzina postaje ključna valuta
Za poslovni sektor, implikacije su još značajnije.
Prema riječima Mirsad Jašarspahić, predsjednika Gospodarske komore FBiH, ključna korist nije samo u smanjenju troškova, već u brzini:
„Ako govorimo iz perspektive privrednika, posebno izvozno orijentiranih kompanija, to bi zasigurno bilo veliko olakšanje – ne toliko zbog troška koliko zbog brzine, jer zbog različitih valuta ponekad dolazi do kašnjenja.“
Trenutno, poduzeća u BiH plaćaju i do šest puta veće naknade za međunarodne transakcije u odnosu na kompanije unutar SEPA sustava.
S obzirom na to da više od 70% izvoza Federacije BiH ide prema tržištu Europske unije, jasno je da trenutni sustav direktno smanjuje konkurentnost domaćeg gospodarstva.
Bankarski sektor: prilika za modernizaciju
Za banke, ulazak u SEPA ne znači samo prilagodbu – već i priliku.
Otvara se prostor za:
- razvoj digitalnih financijskih proizvoda
- jačanje konkurentnosti
- integraciju s europskim financijskim tržištem
Ipak, proces prilagodbe neće biti trenutan.
No, kako prenosi BHRT, Admir Čavalić predsjedatelj Odbora za ekonomsku i financijsku politiku PFBiH, upozorava da posao tu ne završava:
„Ulazak u SEPA je prvi dio posla. Drugi dio je prilagodba domaćih banaka sustavu, povezivanje s europskim bankama ili matičnim institucijama. Za to će biti potrebno dodatnih šest mjeseci do godinu dana.“
Vremenski okvir: propuštena prva prilika
O aplikacijama za SEPA sustav odlučuje Europska komisija, a sljedeća sjednica zakazana je za svibanj.
Prema trenutnom stanju, Bosna i Hercegovina neće biti među kandidatima.
Sljedeća realna prilika otvara se u studenom no samo pod uvjetom da do tada budu usvojeni svi potrebni zakoni.
Pitanje političke volje, a ne tehničke spremnosti
Bosna i Hercegovina danas se nalazi u situaciji gdje tehnička priprema postoji, ali politička realizacija izostaje.
Cijena tog zastoja nije apstraktna – ona se mjeri u desecima milijuna eura godišnje, sporijem poslovanju i slabijoj integraciji s europskim tržištem.
Ulazak u SEPA nije samo bankarsko pitanje. To je pitanje konkurentnosti ekonomije, standarda građana i brzine kapitala.
U konačnici, pitanje nije može li BiH ući u SEPA sustav već koliko si još dugo može priuštiti da ne uđe.
