Bosna i Hercegovina ostaje bez izgleda da do kraja mandata sadašnje vlasti ostvari bitan napredak prema Europskoj uniji (EU). Istovremeno sve su manje šanse da iskoristi skoro milijardu eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Posljednji značajan iskorak BiH zabilježen je u ožujku 2024. kada je Europsko vijeće dalo uvjetnu suglasnost za otvaranje pristupnih pregovora. Očekivalo se usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i zakon o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača. Do danas ništa od toga nije provedeno.
Zakonske blokade i politički impas
Zakoni potrebni za nastavak procesa ostali su „zaglavljeni“ u državnom parlamentu. Rad Doma naroda blokiran je već pet mjeseci. Ne postoji dogovor o glavnom pregovaraču. Stranka SNSD Milorada Dodika inzistira da pozicija pripadne njihovom kadru, što bošnjačke stranke odbijaju.
U takvoj situaciji BiH ulazi u rasprave unutar europskih institucija o tome kako nastaviti proces proširenja. Lokalni mediji iz Bruxellesa navode da bi jedino Crna Gora mogla postati članicom EU pod postojećim uvjetima. Albanija također ima određene izglede.
EU predstavnici nedavno su razgovarali s novinarima, političarima, gospodarstvenicima i akademskom zajednicom o opasnosti da BiH više ne bude percipirana kao zemlja koja napreduje prema članstvu.
Konaković: „Propuštena prilika“
„Treba biti iskren i priznati da smo mi Vijeće ministara koje je imalo najveću priliku u nekoliko posljednjih mandata, a nismo je iskoristili. Europa nam se otvorila na pravi način, ponudila plan rasta i druge alate proširenja kako bismo ubrzano napredovali prema Europskoj uniji. Osim te prve godine, kada smo dobili uvjetno zeleno svjetlo za pregovore, doista ne možemo biti zadovoljni.“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u intervjuu za podcast Biscaninet .
Osim toga, BiH nije uspjela povući ni jedan cent iz regionalnog fonda za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura. Iz tog fonda je trebalo dobiti oko 970 milijuna eura kao poticaj za reforme. Za to su bili potrebni konkretni projekti i provedbena dokumentacija, oko čega u BiH nije postignut dogovor.
Optužbe na račun političkih blokada
Kako se približavaju opći izbori u listopadu, politička retorika postaje oštrija. Konaković tvrdi da su SNSD i Milorad Dodik glavni „kočničari“ europskog puta BiH.
„Ne tražimo alibi, ali je jasno tko su kočničari europskog puta Bosne i Hercegovine. To su prije svega SNSD i Milorad Dodik, koji su se nakon dobivanja zelenog svjetla prepali jer smo prišli preblizu Europskoj uniji i počeli su usporavati i blokirati procese.“
On je Dodika nazvao „ruskom podmornicom“ čiji je cilj slaba europska Unija.
Poslovni učinci stagnacije
Za investitore i poslovnu zajednicu, zaustavljanje europskog procesa znači:
- gubitak potencijalnih ulaganja iz EU fondova;
- usporavanje reformi koje potiču konkurentnost;
- neizvjesnu poslovnu klimu i slabiju regionalnu integraciju.
Europska komisija je ranije odobrila Reformsku agendu koja je trebala otključati do gotovo 976,6 milijuna eura ulaganja u zamjenu za reforme iz Plana rasta. No, bez konsenzusa i provedbe zakona, ta sredstva ostaju neiskorištena.
Kritični trenutak za BiH ekonomiju
Bosna i Hercegovina se nalazi pred kritičnim poslovnim i institucionalnim izazovom. Bez provedbe ključnih reformi i uspješne suradnje svih političkih aktera, zemlja riskira trajno gubitak značajnih EU sredstava i daljnju stagnaciju u procesu pristupanja Uniji. Vrijeme za djelovanje ističe — a poslovna zajednica pozorno prati svaki korak vlasti ka europskim integracijama.
