Britanska funta oslabila je nakon novih znakova da tržište rada gubi snagu. No dnevni pad valute od 0,1 posto zapravo je manje važan dio priče. Puno je važnije što slabije zapošljavanje i usporavanje plaća znače za sljedeći potez Bank of Englanda.
Novi podaci britanskog statističkog ureda ONS pokazuju da se stopa nezaposlenosti u razdoblju od travnja do lipnja zadržala na 4,9 posto. Ekonomisti koje je anketirao Reuters očekivali su pad na 4,8 posto.
Istodobno je broj otvorenih radnih mjesta u razdoblju od svibnja do srpnja pao na 707.000. To je 6.000 manje nego u prethodnom tromjesečnom razdoblju.
Još je zanimljiviji signal stigao iz privatnog sektora. Redovne plaće zaposlenih porasle su za 2,8 posto na godišnjoj razini. To je najslabiji rast od kraja 2020. godine.
Kada se ti podaci stave zajedno, slika britanskog tržišta rada postaje prilično jasna: kompanije manje zapošljavaju, potražnja za radnicima slabi, a pritisak na rast plaća popušta.
Poslodavci su sve oprezniji
Slabost se ne vidi samo u broju oglasa za posao.
Broj zaposlenih u drugom tromjesečju povećan je za 83.000, osjetno manje nego što su ekonomisti očekivali. Podaci o zaposlenima na platnim listama također pokazuju nastavak pada.
To se uklapa u širu sliku britanskih kompanija koje posljednjih mjeseci vrlo oprezno donose odluke o novom zapošljavanju.
Nedavno istraživanje Chartered Institute of Personnel and Developmenta opisalo je situaciju kao režim „low-hire, low-fire“. Drugim riječima, poslodavci uglavnom ne zapošljavaju, ali zasad ni masovno ne otpuštaju.
Zato stopa nezaposlenosti od 4,9 posto sama po sebi ne govori cijelu priču.
Broj otvorenih radnih mjesta pao je na razinu kakva, izuzmu li se pandemijske godine, nije zabilježena od 2014. godine. To pokazuje koliko je potražnja za novim radnicima oslabila.
Privatni sektor šalje jači signal
Zanimljiva je i sve veća razlika između plaća u privatnom i javnom sektoru.
Dok je rast redovnih plaća u privatnom sektoru usporio na 2,8 posto, u javnom sektoru dosegnuo je 6,1 posto. Na ukupni rezultat snažno su utjecala povećanja plaća zaposlenih u britanskom javnom zdravstvu.
Za Bank of England važniji je upravo privatni sektor.
Snažan rast plaća posljednjih je godina bio jedan od razloga zbog kojih je britanska središnja banka oprezno pristupala smanjenju kamatnih stopa. Slabiji rast plaća sada smanjuje dio tog pritiska.
I tu priča postaje zanimljivija od dnevnog kretanja funte.
Tržište rada govori jedno, energija drugo
Ekonomist ING-a James Smith smatra da je glavni razlog slabljenja funte upravo pothlađeno tržište rada.
Njegova je procjena da bi Bank of England, izostane li novi snažan i trajan rast cijena energije, mogao zadržati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... nepromijenjenima do idućeg proljeća. Nakon toga bi tijekom 2027. mogle uslijediti najmanje dvije redukcije.
Financijska tržišta zasad nisu toliko uvjerena.
Trgovci trenutačno uračunavaju oko 30 baznih bodova povećanja britanskih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... do kraja godine. To pokazuje koliko je situacija neobična: tržište rada šalje signal za oprez s novim povećanjima, dok energetski šok ponovno otvara pitanje inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Rat između SAD-a i Irana dodatno komplicira računicu. Rast cijena nafte mogao bi se preliti na britansku inflaciju i natjerati Bank of England da kamatne stope zadrži višima dulje nego što bi stanje na tržištu rada samo po sebi opravdavalo.
Funta ipak ostaje jača nego prije dva mjeseca
Britanska valuta nakon objave podataka oslabila je oko 0,1 posto prema dolaru, na približno 1,352 dolara. Euro je prema funti blago ojačao, na oko 85,54 penija.
Taj mali dnevni pad ipak treba staviti u širi kontekst.
Funta je u protekla dva mjeseca ojačala gotovo dva posto. Pomogao joj je slabiji dolar, ali i relativno visoke britanske kamatne stope.
Sada se pojavljuje pitanje koliko dugo taj oslonac može trajati.
Ako se hlađenje tržišta rada nastavi, a rast plaća dodatno uspori, Bank of England imat će sve manje razloga za novo podizanje kamata.
Ako cijene energije ponovno snažno porastu, računica se mijenja.
Zato današnji pad funte nije toliko priča o valuti koliko upozorenje da britansko gospodarstvo Bank of Englandu šalje dva potpuno različita signala.
