Štrajk u njemačkim lukama u utorak je zaustavio velik dio teretnog prometa u šest važnih pomorskih čvorišta – Hamburgu, Bremerhavenu, Bremenu, Wilhelmshavenu, Emdenu i Brakeu. Sindikat Verdi time pojačava pritisak na poslodavce u pregovorima o plaćama za oko 11.000 radnika.
U Hamburgu su obustavom rada pogođena četiri velika kontejnerska terminala, uključujući one kojima upravljaju HHLA i Eurogate.
Jedan dan bez rada neće zaustaviti njemačko gospodarstvo. Ali kada istodobno stanu neke od njegovih najvažnijih luka, zastoj se brzo prelijeva na željeznički i cestovni prijevoz, skladišta i tvornice.
Za najveće europsko gospodarstvo, snažno oslonjeno na industriju i vanjsku trgovinu, svaki dulji zastoj mogao bi postati puno veći problem od jednodnevnog štrajka.
Sindikat traži 8,2 posto više
U središtu spora su plaće.
Verdi traži povećanje od 8,2 posto tijekom 12 mjeseci, uz najmanje 2,50 eura više po satu. Taj minimalni iznos posebno je važan slabije plaćenim radnicima jer bi njima donio veće relativno povećanje primanja.
Poslodavci nude manje i na dulje razdoblje.
Njemačko udruženje lučkih operatera ZDS ponudilo je rast plaća od 5,1 posto tijekom 19 mjeseci. Ponuda uključuje i povećanje regresa za 300 eura te dodatne pogodnosti od 2027.
Radnici su je odbili.
„Naša poruka poslodavcima je da smo ozbiljni u svojim zahtjevima. Radnici žele bolju ponudu i zaslužuju je“, poručila je pregovaračica Verdija Sylvi Krisch.
Štrajk je zato prije svega poruka pred nastavak pregovora. No mjesto na kojem se ta poruka šalje daje joj puno veću težinu.
Kada stane Hamburg, problem ne ostaje u Hamburgu
Njemačke morske luke prošle su godine pretovarile 284,4 milijuna tona robe, 3,8 posto više nego 2024.
Hamburg je sa 99,8 milijuna tona uvjerljivo najveći. Slijede Bremerhaven sa 46,9 milijuna i Wilhelmshaven s 35,5 milijuna tona.
Sva tri velika čvorišta obuhvaćena su štrajkom.
Još je snažniji bio rast kontejnerskog prometa. Njemačke luke u 2025. obradile su 15 milijuna TEU, 12,4 posto više nego godinu ranije.
Otprilike svaki peti kontejner bio je povezan s Kinom, dok je više od četvrtine prometa bilo vezano uz druge članice Europske unije.
Zato kontejner koji ostane u Hamburgu nije nužno hamburški problem.
U njemu može biti roba za njemačku tvornicu, trgovca u drugoj europskoj zemlji ili dijelovi potrebni proizvodnom pogonu stotinama kilometara od obale.
Hamburg već ima slabiji početak godine
Štrajk dolazi nakon nestabilnog početka 2026. za najveću njemačku luku.
Hamburg je u prvom tromjesečju pretovario 27,8 milijuna tona robe, dva posto manje nego godinu ranije. Kontejnerski promet pao je 1,6 posto, na dva milijuna TEU.
Dio pada posljedica je snijega i otežanog rada u siječnju, nakon čega je uslijedio oporavak u veljači i ožujku.
Sada stiže novi zastoj.
Jednodnevna obustava sama po sebi ne mora ostaviti ozbiljne posljedice. Terminali mogu nadoknaditi dio zaostatka nakon povratka radnika.
Problem počinje ako jedan dan postane dva, tri ili se štrajkovi počnu ponavljati.
Tada se kontejneri gomilaju. Brodovi mijenjaju rasporede. Kamioni i vlakovi čekaju. Kašnjenja se šire kroz opskrbni lanac, a kompanije dulje čekaju sirovine, komponente i gotovu robu.
Jedan dan štrajka ili početak većeg problema?
Štrajk u njemačkim lukama nije nov način pritiska na poslodavce. Lučki radnici već su u prethodnim pregovorima pokazali da su spremni obustaviti rad kada dogovor o plaćama izostane.
Pregovori 2022. i 2024. trajali su devet odnosno deset rundi i pratili su ih štrajkovi. Prošle godine dogovor je postignut znatno brže, uz povećanje satnice od 3,1 posto.
Ove godine početne pozicije ponovno su prilično udaljene.
Sindikat traži 8,2 posto u 12 mjeseci. Poslodavci nude 5,1 posto u 19 mjeseci.
Zato pravi trošak utorka neće pokazati broj kontejnera koji nisu pretovareni u jednom danu.
Puno će važnije biti ono što se dogodi nakon njega.
Ako se dvije strane približe dogovoru, 24-satni štrajk ostat će upozorenje. Ako ne, nova zaustavljanja mogla bi pogoditi luke kroz koje prolazi velik dio njemačke vanjske trgovine.
A tada spor oko plaća 11.000 lučkih radnika više neće biti samo radničko pitanje.
Postat će problem njemačke logistike – i kompanija diljem Europe koje ovise o njoj.
