Bosna i Hercegovina u 2026. godini planira značajno povećati razinu javnog duga kroz izlazak na međunarodna financijska tržišta. Prema dostupnim informacijama, ukupno planirano zaduženje entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – približava se iznosu od 2,6 milijardi konvertibilnih maraka.
Riječ je o nastavku trenda rasta javnog duga, koji otvara pitanja fiskalne održivosti, ali i učinkovitosti upravljanja javnim financijama.
Federacija BiH cilja međunarodne investitore
Federacija Bosne i Hercegovine planira realizirati jedno od najvećih pojedinačnih zaduženja putem emisije euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala.
“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine podržava prijedlog o izdavanju euroobveznica Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu do 800.000.000 EUR na Londonskoj burzi. Proračun Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu planira primitke od dugoročnog zaduživanja” u iznosu od 1.976.952.480 KM, od čega se 1.564.664.000 KM (ekvivalent 800 milijuna eura) odnosi na izravno vanjsko zaduživanje.”
Planirana emisija euroobveznica predstavlja ključni instrument financiranja proračunskih potreba, ali i signal investitorima o spremnosti entiteta na aktivno sudjelovanje na globalnom tržištu kapitala.
Dodatno je naglašeno da su ispunjeni svi zakonski preduvjeti za ovu operaciju, uključujući usklađenost sa Zakonom o dugu i relevantnim odlukama pravosudnih institucija.
Republika Srpska nastavlja strategiju vanjskog financiranja
S druge strane, Republika Srpska također planira novo zaduženje na međunarodnom tržištu, s ciljem prikupljanja oko milijardu KM.
„Prema tom planu, Republika Srpska se može zadužiti i u ovoj i u budućim godinama. Planiramo ponovno izaći na međunarodno financijsko tržište. Mislim da u završnoj fazi svega što smo ispregovarali u posljednjih nekoliko dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bismo mogli osigurati taj plasman. Ali vrlo je važno da se to ponovi na međunarodnom tržištu“, rekao je Minić.
Ovaj pristup ukazuje na kontinuitet oslanjanja na inozemne izvore financiranja, što može povećati izloženost valutnom i kamatnom riziku u budućnosti.
Upozorenja ekonomista: rizici bez jasne strategije
Dio stručne javnosti izražava zabrinutost zbog ubrzanog rasta zaduživanja i nedostatka transparentnih investicijskih planova.
„Obje vlade ubrzavaju tempo zaduživanja i ne trude se ni opravdati nekim strateškim ulaganjima koja se na kraju ne događaju, već sada otvoreno uzimaju novac bez jasne svrhe i možemo samo nagađati svrhu. Izborna godina je svakako motivacija, jer se dio novca može iskoristiti za kupnju glasova, a dio se može ukrasti kao ‘otpremnina’ u slučaju da izgube izbore. O tome se jednostavno nema ništa pozitivno reći. U Federaciji plan za ogromne dugove ‘BH Telecoma’ da kupe “Telemache”, a u Republici Srpskoj očekivanje novih izgubljenih arbitraža“, istaknuo je ekonomist Igor Gavran za Nezavisne novine.
Ovakve ocjene dodatno pojačavaju potrebu za većom fiskalnom disciplinom i jasnijim definiranjem razvojnih prioriteta.
Značajan rast u odnosu na 2025. godinu
Usporedba s prethodnom godinom pokazuje snažan rast planiranog zaduživanja.
Ukupni planirani dug u 2025. iznosio je oko 1,5 milijardi KM, pri čemu je Republika Srpska planirala oko 862 milijuna KM, a Federacija BiH približno 635 milijuna KM.
Najavljeni iznos za 2026. godinu predstavlja povećanje od gotovo 70 %, što ukazuje na intenziviranje potrebe za financiranjem, ali i potencijalne pritiske na javne financije u srednjem roku.
Između potrebe i rizika
Planirano zaduživanje BiH u 2026. godini reflektira kombinaciju fiskalnih potreba i ograničenih domaćih izvora financiranja. Iako pristup međunarodnim tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... može osigurati likvidnost, dugoročni učinci ovisit će o načinu korištenja tih sredstava.
Bez jasne razvojne strategije i transparentnog upravljanja, rast javnog duga mogao bi postati strukturni problem koji će opteretiti buduće generacije.
