Europska središnja banka sve otvorenije signalizira novu prilagodbu monetarne politike zbog rasta cijena energije i rastućih inflacijskih očekivanja. Fabio Panetta, član Upravnog vijeća ESB-a i guverner Banke Italije, poručio je da će ESB djelovati “pravovremeno i odmjereno” kako aktualni energetski šok ne bi prerastao u trajnu inflaciju.
Poruka dolazi u trenutku kada Europa ponovno ulazi u poznat ekonomski problem: rast cijena energije ponovno počinje mijenjati ponašanje kompanija, potrošača i financijskih tržišta.
I upravo zato tržišta sada više ne analiziraju samo inflaciju.
Analiziraju koliko dugo Europa može izdržati novu energetsku nestabilnost bez ozbiljnijeg udara na rast, potrošnju i industriju.
ESB sve bliže novoj promjeni monetarne politike
Panetta je poručio da aktualna inflacijska slika zahtijeva “rekalibraciju” monetarne politike ESB-a, što tržišta tumače kao vrlo jasnu najavu mogućeg novog povećanja kamatnih stopa već na sastanku 10. i 11. lipnja.
Posljednjih tjedana više dužnosnika ESB-a već je signaliziralo potrebu za reakcijom, posebno nakon novog rasta cijena:
- nafte
- prirodnog plina
- transporta
- industrijske energije
Problem za ESB nije samo trenutni rast cijena energenata.
Problem je što se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ponovno počinje širiti kroz cijelu ekonomiju.
Kompanije već planiraju nova poskupljenja
Panetta upozorava da su potrošačka inflacijska očekivanja u porastu, dok kompanije već počinju planirati povećanja cijena.
To je ključan signal za monetarne vlasti.
Jer kada kompanije unaprijed očekuju skuplju energiju i više troškove poslovanja, rast cijena vrlo brzo prelazi iz kratkotrajnog šoka u dugotrajniji inflacijski ciklus.
Upravo je to scenarij kojeg se ESB pokušava izbjeći još od velike inflacijske krize iz 2022. i 2023. godine.
Tada je Europa doživjela snažan rast:
- cijena hrane
- režijskih troškova
- kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ...
- troškova financiranja
- cijena industrijske proizvodnje
Posljedice su se osjećale kroz gotovo cijelo gospodarstvo — od građana do korporativnog sektora.
Rat u Iranu ponovno otvara najveću ranjivost Europe
Panetta upozorava da se cijene nafte i plina vjerojatno neće brzo normalizirati čak ni ako se rat u Iranu uskoro smiri.
To je posebno ozbiljan problem za Europu jer europska ekonomija i dalje ostaje izrazito ovisna o uvozu energije.
Iako je Europa posljednjih godina pokušala smanjiti energetsku ovisnost kroz:
- LNG infrastrukturu
- obnovljive izvore
- diversifikaciju dobavnih pravaca
- smanjenje ovisnosti o ruskom plinu
globalni energetski šokovi i dalje se vrlo brzo prelijevaju na europsko tržište.
Drugim riječima, Europa je smanjila jedan energetski rizik, ali nije uklonila svoju strukturalnu ranjivost.
Tržišta još vjeruju ESB-u, ali nervoza raste
Unatoč novim pritiscima, Panetta ističe da srednjoročna inflacijska očekivanja na financijskim tržištima još uvijek ostaju stabilna oko ESB-ovog cilja od 2 posto.
To je trenutno najvažniji razlog zbog kojeg tržišta još uvijek ne očekuju nekontrolirani povratak inflacije.
No situacija postaje sve osjetljivija.
Ako cijene energije nastave rasti tijekom ljeta, ESB bi mogao biti prisiljen agresivnije reagirati kroz:
- više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji...
- duže razdoblje restriktivne monetarne politike
- skuplje financiranje kompanija
- sporiji kreditni rast
A upravo tu počinje najveći problem za europsku ekonomiju.
Energetski šok ponovno postaje najveći problem Europe
ESB se ponovno nalazi u situaciji u kojoj mora balansirati između kontrole inflacije i očuvanja gospodarskog rasta.
Dok rast cijena energije ponovno podiže inflacijske pritiske, europska ekonomija već sada pokazuje znakove usporavanja kroz slabu industrijsku proizvodnju, sporiji rast i rast troškova financiranja za kompanije.
Upravo zato aktualna energetska kriza više nije samo pitanje privremene inflacije nego test otpornosti cijelog europskog ekonomskog modela.
Najvažnija poruka Panettinog govora nije sama mogućnost novih povećanja kamata, nego činjenica da ESB smatra kako rast cijena energije više nije kratkotrajan problem.
Europa tako ponovno ulazi u razdoblje restriktivnije monetarne politike, opreznijih potrošača, sporijih investicija i slabijeg gospodarskog rasta, dok energetski šok ponovno postaje najveći ekonomski rizik za eurozonu.
