Kada kupac u Europskoj uniji naruči proizvod izvan EU-a, carinska odgovornost više neće čekati paket na njegovim vratima. Nova carinska pravila EU-a premještaju je prema platformi koja je omogućila prodaju.
To je veća promjena od nove naknade na male pakete.
Vijeće EU-a 3. rujna dalo je svoje konačno odobrenje najopsežnijoj reformi europskog carinskog sustava u nekoliko desetljeća. Europski parlament još treba potvrditi konačni tekst prije njegova objavljivanja.
Razlog za promjenu vidi se u jednoj brojci: europske carine tijekom 2025. obradile su oko šest milijardi paketa iz e-trgovine, a više od 90 posto stiglo ih je iz Kine.
Platforma prodaje robu? Preuzima i odgovornost
Najvažnija promjena za e-trgovinu nije nova pristojba nego pitanje tko odgovara za robu.
Prema novom okviru, platforme i prodavatelji koji omogućuju prodaju robe izvan EU-a izravno europskim kupcima preuzimat će ulogu uvoznika. Morat će osigurati carinske formalnosti i plaćanje odgovarajućih davanja, umjesto da ta obveza završava kod krajnjeg kupca.
Kod milijardi pojedinačnih pošiljaka EU više ne želi problem rješavati tek kada paket stigne na granicu.
Odgovornost pomiče prema prodaji, a kontrolu prema podacima koji nastaju prije dolaska robe.
Za platforme to znači da carinska usklađenost postaje dio poslovnog modela.
U najtežim slučajevima nepridržavanja pravila kazna može dosegnuti šest posto godišnje vrijednosti robe koju je kompanija uvezla u EU prethodne godine. Moguće je i ukidanje carinskih povlastica, a u krajnjim slučajevima ograničavanje pristupa online platformama.
Tri eura već vrijede. Nova naknada tek dolazi
Kupci jednu promjenu već mogu osjetiti.
Od 1. srpnja 2026. EU primjenjuje privremenu carinu od tri eura na svaku različitu tarifnu kategoriju robe u malim pošiljkama vrijednosti do 150 eura. To ne znači automatski tri eura po paketu. Ako paket sadrži robu iz tri različite tarifne kategorije, carina iznosi devet eura.
Uz to dolazi zasebna naknada za obradu malih pošiljaka iz e-trgovine, koja bi se trebala početi primjenjivati najkasnije 1. studenoga. Njezin iznos još nije određen.
Dakle, riječ je o dvije različite stvari:
carina od tri eura već vrijedi, a nova naknada za obradu tek dolazi.
Šest milijardi paketa traži drukčiju carinu
Tijekom 2025. oko 2.200 carinskih ureda i 84.000 carinskih službenika prikupilo je gotovo 31 milijardu eura carina. Istodobno su obrađivali oko šest milijardi paketa iz e-trgovine.
Kroz carinsku uniju godišnje prolazi trgovina vrijedna više od 4,3 bilijuna eura, odnosno oko 14 posto svjetske trgovine.
Pri takvom volumenu nije moguće jednako kontrolirati svaki paket.
Treba dovoljno rano znati koji vrijedi zaustaviti.
Zato je jedan od ključnih dijelova novih carinskih pravila EU-a EU Customs Data Hub, zajedničko podatkovno središte kroz koje će kompanije komunicirati s carinskim sustavom.
Podaci će se koristiti za zajedničku procjenu rizika, kako bi se fizičke kontrole više usmjeravale prema sumnjivim pošiljkama, umjesto da se resursi raspršuju na cijeli promet.
Za e-trgovinu Data Hub postaje obvezan 1. srpnja 2028., a za sve trgovce 1. ožujka 2034.
Pouzdani trgovci mogu proći lakše
Stroži nadzor samo je jedna strana reforme.
EU uvodi kategoriju Trust & Check za kompanije koje carinskim vlastima daju sveobuhvatne podatke o kretanju i usklađenosti robe te zadovoljavaju propisane kriterije.
Takvi trgovci dobit će jednostavnije postupke, a najpouzdaniji će u određenim slučajevima moći pustiti robu u promet bez aktivne carinske intervencije.
Poslovna logika je jednostavna:
što carina više zna o vašem lancu opskrbe, manje vas mora zaustavljati.
Reforma zato nije samo pokušaj strože kontrole jeftinih paketa. EU želi više nadzirati rizičnu robu, ali istodobno smanjiti trenje kompanijama kojima može vjerovati.
Što nova carinska pravila EU-a znače za kompanije iz BiH?
Bosna i Hercegovina nije dio carinske unije EU-a, pa roba koju kompanije iz BiH šalju kupcima u Uniji ulazi iz treće zemlje.
Nove obveze neće biti jednake za svaki webshop ili izvoznika. Ovisit će o načinu prodaje, ulozi platforme, uvozniku i carinskom postupku.
Ali smjer je važan: vrijednost, podrijetlo, tarifna klasifikacija, sljedivost i usklađenost robe sve se više moraju dokazivati prije nego što roba fizički stigne na granicu.
Razmjer online trgovine nije zanemariv ni u BiH. Tijekom 2025. u zemlju je stiglo više od 2,1 milijun malih online pošiljki, gotovo 240 svakog sata.
EU sada na isti fenomen odgovara promjenom same arhitekture carine.
Kupac će promjenu najlakše primijetiti kroz cijenu paketa. Za kompanije je važnije nešto drugo: odgovornost se pomiče prema onome tko prodaju omogućuje, a kontrola prema podacima koji nastaju prije dolaska robe.
Za one koji žele prodavati na tržištu EU-a zato će vrijediti sve jednostavnije pravilo: brzina prolaska robe sve će više ovisiti o kvaliteti podataka koji putuju ispred nje.
