Šest najvećih gospodarstava Europske unije dogovorilo je zajednički pritisak za ubrzanje stvaranja unije tržišta kapitala EU, projekta koji Bruxelles pokušava završiti još od financijske krize 2008. godine.
Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska i Nizozemska — poznate kao skupina E6 — poslale su Bruxellesu zajedničko pismo u kojem traže brže usvajanje zakonodavnog okvira koji bi omogućio dublju integraciju europskih tržišta kapitala.
Poruka je vrlo jasna:
Europa više ne želi ostati financijski fragmentirano tržište dok SAD i Kina ubrzano jačaju vlastite investicijske sustave.
U pismu E6 navodi se da je “dublje i integriranije tržište kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... ključno za oslobađanje europskog potencijala rasta i sposobnosti nametanja u sve izazovnijem globalnom okružju”.
Europa ima zajedničko tržište robe, ali ne i kapitala
Jedan od najvećih paradoksa Europske unije jest činjenica da Europa već desetljećima ima jedinstveno tržište roba i usluga, ali još uvijek nema potpuno integrirano tržište kapitala.
U praksi to znači da:
- investicije i dalje nailaze na nacionalne prepreke
- kompanije teže dolaze do kapitala iz drugih država EU
- štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... građana ostaje zarobljena unutar nacionalnih sustava
- europski kapital sporije financira rast kompanija
Rezultat je tržište koje je i dalje snažno podijeljeno nacionalnim zakonodavstvima.
Za business sektor to stvara ozbiljne probleme:
- skuplje financiranje
- sporiji rast kompanija
- manju konkurentnost prema američkim tržištima
- slabiji razvoj europskih tehnoloških i inovacijskih tvrtki
I upravo zato Bruxelles posljednjih godina sve snažnije gura projekt unije tržišta kapitala.
Bruxelles pokušava zaustaviti odljev europskog kapitala prema SAD-u
Velik dio europskog kapitala posljednjih godina završava upravo na američkom tržištu.
Razlog je jednostavan.
SAD ima:
- dublje tržište kapitala
- snažniji venture capital sektor
- veću likvidnost
- jednostavniji regulatorni okvir
- agresivniji investicijski ekosustav
Europa je istodobno ostala zarobljena između:
- nacionalnih regulatora
- sporih političkih kompromisa
- različitih poreznih sustava
- različitih pravila tržišta kapitala
Posljedica je da brojne europske kompanije:
- odlaze na američke burze
- traže američke investitore
- lakše prikupljaju kapital izvan Europe nego unutar EU
I upravo zato unija tržišta kapitala danas više nije samo regulatorni projekt.
Postaje pitanje geopolitičke i ekonomske konkurentnosti Europe.
ESMA bi mogla dobiti mnogo veće ovlasti
Jedan od najvažnijih prijedloga skupine E6 odnosi se na jačanje ovlasti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala — ESMA-e.
Cilj je smanjiti regulatornu fragmentaciju i dio nadzora centralizirati na europskoj razini.
To uključuje:
- nadzor dijela tržišta kapitala
- koordinaciju regulatornih pravila
- veći utjecaj na prekogranične financijske aktivnosti
- djelomični nadzor velikih kripto kompanija
Upravo je kripto sektor jedno od najosjetljivijih pitanja.
Prema kompromisu unutar E6:
- velike kripto kompanije bile bi pod izravnim nadzorom ESMA-e
- manje tvrtke ostale bi pod nacionalnim regulatorima
To pokazuje da Bruxelles sve ozbiljnije pokušava centralizirati nadzor nad financijskim sektorom.
Dio država strahuje od gubitka suvereniteta
Problem je što ne podržavaju sve članice ovakav model integracije.
Neke države strahuju da bi jačanje ESMA-e značilo:
- gubitak regulatornog suvereniteta
- slabiji utjecaj nacionalnih institucija
- centralizaciju financijske moći u Bruxellesu
Posebno su rezervirane bile:
- Irska
- Luksemburg
Riječ je o državama koje imaju vrlo snažne financijske sektore i specifične porezne i regulatorne modele.
Zbog toga se ponovno pojavljuju rasprave o mogućoj “Europi dvije brzine” u financijskom sektoru.
Ipak, kako prenosi Politico, ciparski ministar financija Makis Keravnos smatra da je takav scenarij malo vjerojatan jer su sve članice svjesne da daljnja fragmentacija šteti europskoj ekonomiji.
EU ulazi u najosjetljiviju fazu integracije tržišta kapitala
Kako bi zakonodavni okvir prošao, skupina E6 mora osigurati podršku najmanje:
- 15 država članica
- koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU
Ministri financija šest zemalja svoj će prijedlog predstaviti kolegama na sastanku u Luksemburgu 12. lipnja.
No pravi problem više nije samo tehnički.
Problem je politički.
Jer unija tržišta kapitala u stvarnosti znači:
- prijenos dijela nacionalnih ovlasti
- jaču centralizaciju financijskog sustava
- redefiniranje europskog investicijskog modela
I upravo zato projekt koji traje godinama sada ulazi u najosjetljiviju fazu.
Europa pokušava riješiti problem koji je godinama ignorirala
Najvažnija poruka ove inicijative možda nije samo financijska integracija.
Mnogo važnije je što Europa sada prvi put otvoreno priznaje da bez snažnijeg tržišta kapitala teško može:
- financirati tehnološki razvoj
- ubrzati rast kompanija
- konkurirati SAD-u i Kini
- zadržati kapital unutar Europe
Dok američko tržište kapitala financira globalne tehnološke gigante, Europa i dalje pokušava uskladiti nacionalna pravila između svojih članica.
I upravo zato unija tržišta kapitala EU više nije samo birokratski projekt Bruxellesa.
Postaje pitanje dugoročne ekonomske snage Europe.
