Europa bilježi krhak, ali postojan oporavak, pri čemu otpornija potrošnja kućanstava i postupno ublažavanje inflacije djelomično neutraliziraju dugotrajne strukturne nepovoljne čimbenike.
Ulaskom u posljednji kvartal 2025., europsko gospodarstvo nalazi se na tankoj liniji između stabilizacije i stagnacije. Nakon niza snažnih egzogenih šokova – od pandemije do energetske krize – regiju sve više oblikuju konvencionalniji pokretači rasta, ali s ograničenim potencijalom ubrzanja.
Prema procjenama Oxford Economicsa, BDP eurozone porast će 1,3% u 2025., prije nego što se rast uspori na 0,8% u 2026., jer strukturni izazovi i dalje opterećuju zamah oporavka. Uvođenje carina početkom godine negativno je utjecalo na izvoz u prvoj polovici 2025., no očekuje se da će se taj učinak postupno povući tijekom druge polovice godine, čime bi se rast vratio bliže razinama zabilježenima u 2024.
Monetarna politika i inflacijski izgledi
Čini se da je ciklus smanjenja kamatnih stopa Europske centralne banke, obilježen s osam uzastopnih rezova do lipnja 2025., pri kraju. Depozitna kamatna stopa stabilizirala se na 2%, a iako je još jedno smanjenje do kraja godine tehnički moguće, jastrebovski ton rujanskog sastanka sugerira da je prag za dodatno popuštanje visok.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je u rujnu blago porasla na 2,2%, ponajprije zbog slabijeg pada cijena energije, piše Seebiz. Za cijelu 2025. očekuje se prosječna inflacija od 2,1%, uz daljnje smanjenje na 1,5% u 2026. Takvi izgledi upućuju na sve ograničeniji prostor za dodatne monetarne poticaje.
Trgovinske napetosti i pritisci na poslovno okruženje
Rastuće trgovinske napetosti, osobito sa Sjedinjenim Američkim Državama, počinju bacati sjenu na izvozne izglede te će vjerojatno negativno utjecati na poslovno povjerenje i investicije u 2026. godini. U maloprodajnom sektoru, više carine i regulatorna neizvjesnost mogu poremetiti lance opskrbe i povećati cijene uvozne robe, posebno u segmentima odjeće, elektronike i trajnih potrošačkih dobara.
Istodobno, slabije poslovno raspoloženje može dovesti do odgađanja planova širenja i obnove zaliha, osobito među diskrecijskim i lifestyle brendovima. Iako domaća potrošnja zasad ostaje relativno otporna, rizik od uvozne inflacije i logističkih zastoja mogao bi u nadolazećim mjesecima ograničiti obujam maloprodaje.
Povišena štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... i postupni povratak potrošnji
Europski potrošači i dalje pokazuju izražen oprez – naslijeđe višegodišnjih cjenovnih pritisaka i postpandemijske štedljivosti. Unatoč smirivanju inflacije i stabilizaciji kamatnih stopa, stopa štednje kućanstava ostaje povišena. Prema Oxford Economicsu, u drugom tromjesečju 2025. iznosila je 14,9%, tek 30 baznih bodova niže u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i dalje znatno iznad predpandemijskog petogodišnjeg prosjeka od 12,6%.
Ova trajna opreznost upućuje na to da bi razine štednje, iako u blagom padu, mogle ostati strukturno više nego prije pandemije, stvarajući novu potrošačku normu. Ipak, vidljivi su rani znakovi postupnog povlačenja akumuliranih rezervi. Očekuje se da će rast potrošnje dosegnuti 1,3% u 2025. te ubrzati na 1,5% u 2026., kako se povjerenje kućanstava polako obnavlja.
Istodobno, rast realnih raspoloživih prihoda ulazi u umjereniju fazu. Nakon snažnog rasta od 3,3% u 2024., u 2025. se očekuje usporavanje na 1,6%, što upućuje na održiviji, ali sporiji tempo povećanja kupovne moći.
Unatoč tim pomacima, povjerenje potrošača ostaje krhko. Indeks povjerenja u eurozoni u rujnu je iznosio -14,9, uz rastuću zabrinutost oko dugoročne održivosti javnih financija. Posebno su izložene zemlje s visokim razinama javnog duga, poput Italije i Francuske, gdje bi stroži proračuni, potencijalna smanjenja potrošnje ili povećanja poreza mogli dodatno pritisnuti raspoloženje kućanstava. Geopolitičke napetosti i slabije namjere zapošljavanja dodatno umanjuju optimizam.
Maloprodaja: stabilizacija ispod predpandemijskog zamaha
Nakon pet godina izražene volatilnosti, tijekom kojih je prosječan realni rast maloprodaje iznosio svega 0,8%, očekuje se stabilizacija na oko 2% u 2025. godini. Rast bi se zatim trebao blago usporiti na 1,7% u 2026. i 1,9% u 2027. Ovaj tempo bliži je predpandemijskom petogodišnjem prosjeku od 2,5%, ali bez ranijeg entuzijazma.
Unutar Europe, oporavak ostaje neujednačen. Portugal (4,8%), Luksemburg (4,4%) i Češka (4,1%) predvode rast u 2025., dok Španjolska (4,1%) nastavlja bilježiti snažne rezultate zahvaljujući turizmu i domaćoj potrošnji. Nasuprot tome, veća zapadnoeuropska gospodarstva bilježe umjereniji napredak: Njemačka (2,7%), Francuska (2,3%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,8%). Italija ostaje iznimka s predviđenim blagim padom od -0,1%, što dodatno naglašava fragmentiranost regionalnog oporavka.
Turizam kao tihi oslonac rasta
Međunarodna putovanja imaju diskretnu, ali važnu ulogu u podršci maloprodajnom zamahu. Prema podacima Europske komisije za putovanja, do kraja 2025. dolasci stranih turista trebali bi porasti 8% na godišnjoj razini te 12% u odnosu na 2019. godinu. Francuska i Španjolska zadržat će vodeće pozicije s po 13% ukupnih dolazaka, dok će Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo dominirati među izvornim tržištima s udjelima od 18% odnosno 12%.
Povećana mobilnost dodatno oživljava urbane maloprodajne centre i daje novi poticaj diskrecijskim kategorijama potrošnje.
Pogled unaprijed
Gledajući prema kraju desetljeća, očekuje se da će prosječan rast maloprodaje iznositi oko 1,8% godišnje do 2030. – razina koja ne upućuje na povratak pretpandemijskog viška, već na konsolidaciju nove normalnosti. Potrošači ostaju selektivni, osjetljivi na vrijednost i skloni kompromisima, no njihova se potrošnja pokazuje otpornom.
Kako se makroekonomska neizvjesnost postupno smanjuje, europska maloprodaja ulazi u fazu stabilnog, iako nespektakularnog, napretka.
