Gospodarski rast eurozone na početku 2026. godine pokazuje koliko je europski oporavak i dalje krhak. Najnoviji preliminarni podaci Eurostata pokazuju da su eurozona i Europska unija izbjegle pad aktivnosti, ali dinamika rasta ostaje vrlo slaba.
Sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod eurozone i EU-a u prvom je tromjesečju porastao svega 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Time je rast dodatno usporio u odnosu na završetak 2025., kada je gospodarstvo raslo 0,2 posto.
Iako tehnički nema recesije, brojke jasno pokazuju da Europa ulazi u razdoblje sporog i neujednačenog rasta, uz sve veće razlike među državama članicama.
Europa raste, ali sve sporije
Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone poraslo je 0,8 posto, dok je EU zabilježio rast od 1,0 posto. U prethodnom tromjesečju godišnji rast bio je osjetno snažniji — 1,3 posto u eurozoni i 1,4 posto u Europskoj uniji.
To potvrđuje da europsko gospodarstvo i dalje nema dovoljno snažan zamah za ozbiljniji oporavak. Visoke kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., slaba industrijska aktivnost, usporavanje izvoza i oprez potrošača i dalje ograničavaju rast u većem dijelu kontinenta.
Posebno je važan signal iz Njemačke, najvećeg gospodarstva eurozone. Njemački BDP u prvom je tromjesečju porastao 0,3 posto u odnosu na kraj prošle godine, nakon rasta od 0,2 posto u posljednjem kvartalu 2025.
To znači da je njemačko gospodarstvo zasad izbjeglo dublje usporavanje, ali rast ostaje vrlo skroman za ekonomiju koja tradicionalno pokreće industrijski ciklus Europe.
Istovremeno je Francuska stagnirala, dok je Italija ostvarila blagi rast od 0,2 posto.
Španjolska i dalje iznad europskog prosjeka
Među većim gospodarstvima ponovno se izdvaja Španjolska.
Španjolski BDP porastao je 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal te čak 2,7 posto na godišnjoj razini, što je daleko iznad prosjeka eurozone.
Takav rezultat potvrđuje da dio južnoeuropskih ekonomija i dalje profitira od snažnog turizma, oporavka potrošnje i investicija povezanih s europskim fondovima.
No istovremeno podaci pokazuju koliko je europski rast postao neujednačen.
Najveći kvartalni rast među članicama zabilježila je Finland s povećanjem gospodarstva od 0,9 posto, dok je Mađarska porasla 0,8 posto. Estonia i Španjolska ostvarile su rast od 0,6 posto.
S druge strane, Ireland bilježi pad gospodarstva od 2,0 posto, Lithuania pad od 0,4 posto, a Sweden smanjenje aktivnosti od 0,2 posto.
Europa tako sve više izgleda kao skup različitih ekonomskih priča koje dijele isto tržište, ali ne i istu dinamiku rasta.
Slab rast postaje novi europski standard
Najveći problem europskog gospodarstva trenutno nije nagli pad aktivnosti, nego dugotrajna stagnacija.
Rast od 0,1 posto dovoljan je da se izbjegne recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... na papiru, ali nije dovoljan za snažniji rast investicija, potrošnje i produktivnosti. Upravo zato sve više ekonomista upozorava da Europa ulazi u razdoblje “niskog intenziteta rasta”, u kojem gospodarstvo formalno raste, ali bez stvarnog ubrzanja.
To je posebno osjetljivo za industrijski sektor, koji je pod pritiskom visokih troškova energije, sporijeg globalnog trgovinskog ciklusa i konkurencije iz SAD-a i Kine.
Istodobno, potrošači diljem Europe i dalje ostaju oprezni. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... se postupno smiruje, ali visoke kamatne stope i dalje ograničavaju kreditiranje, tržište nekretnina i investicijsku aktivnost.
Što ovi podaci znače za regiju
Za zemlje regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, usporavanje europskog gospodarstva ima izravan značaj.
EU ostaje ključni trgovinski partner većine zemalja jugoistočne Europe, zbog čega slabiji rast u eurozoni automatski utječe na izvoz, industrijsku proizvodnju i investicije u regiji.
Posebno je važna situacija u Njemačkoj, s obzirom na snažnu povezanost regionalnih ekonomija s njemačkom industrijom i potražnjom.
Ako se europski rast nastavi kretati oko minimalnih stopa, pritisak na izvozne sektore i tržište rada mogao bi postati vidljiv već tijekom druge polovice godine.
Sljedeći mjeseci bit će ključni
Eurostat naglašava da je riječ o preliminarnoj procjeni temeljenoj na nepotpunim podacima te su moguće naknadne revizije. Nova procjena za prvo tromjesečje bit će objavljena 13. svibnja.
No već sada je jasno da Europa ulazi u 2026. bez snažnog ekonomskog momentuma.
Najveće pitanje više nije hoće li europsko gospodarstvo izbjeći recesiju. Pitanje je može li Europa ponovno pronaći rast koji će biti dovoljno snažan da pokrene investicije, industriju i dugoročnu konkurentnost kontinenta.
