Obnovljivi izvori energije prošle su godine Europskoj uniji donijeli više od 51 milijarde eura uštede, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Dok rat na Bliskom istoku ponovno podiže cijene nafte i plina, Europa prvi put osjeća konkretne financijske koristi ulaganja u solarne elektrane, energiju vjetra, elektrifikaciju i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Energetski think-tank Ember upozorava da bi uštede tijekom ove godine mogle biti još veće zbog novog rasta cijena energenata i rekordne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Energetska tranzicija postaje pitanje ekonomske sigurnosti
Godinama je europska zelena tranzicija uglavnom predstavljana kroz klimatske ciljeve i smanjenje emisija CO₂.
Danas se fokus sve više premješta prema energetskoj sigurnosti i geopolitičkoj otpornosti.
Rat između SAD-a, Izraela i Irana ponovno je pokazao koliko Europa ostaje ranjiva na globalne energetske šokove.
Upravo zato Bruxelles sada sve agresivnije ulaže u:
- elektrifikaciju prometa
- obnovljive izvore
- energetsku infrastrukturu
- domaću proizvodnju energije.
“Europska energetska tranzicija se počinje isplaćivati. Prošlogodišnji iznos uštede će biti zasjenjen uštedama ove godine uslijed rasta cijena nafte, plina i ugljena”, poručio je glasnogovornik Embera.
To je vrlo važna promjena.
Jer Europa prvi put može pokazati da zelena tranzicija ne donosi samo dugoročne klimatske koristi nego i kratkoročne financijske uštede.
Sunce i vjetar prvi put prestigli plin
Prema podacima Embera, u travnju su energija vjetra i Sunce prvi put proizveli više električne energije globalno nego plin.
Iz obnovljivih izvora došlo je:
- 22 posto svjetske proizvodnje električne energije
- dok je plin sudjelovao s 20 posto.
Iako je proljeće tradicionalno povoljnije za proizvodnju solarne energije, simbolika tog podatka izuzetno je važna.
To pokazuje koliko se globalni energetski miks ubrzano mijenja.
Solarna energija pritom je dala najveći doprinos europskoj proizvodnji električne energije.
U prošloj godini proizvela je čak 340 teravat-sati, odnosno 12,5 posto ukupnog energetskog miksa Europske unije.
Proizvodnja iz solarnih elektrana porasla je za više od 60 TWh, što je približno jednako godišnjoj potrošnji električne energije Portugala.
Europa i dalje troši stotine milijardi eura na uvoz energije
Iako rast obnovljivih izvora donosi velike uštede, Europa i dalje ostaje snažno ovisna o uvozu energenata.
Europska unija prošle je godine uvezla energetskih proizvoda u vrijednosti od 336,7 milijardi eura, ukupne mase 723,3 milijuna tona.
Trošak uvoza bio je manji za 11,1 posto u odnosu na godinu ranije, ali brojke i dalje pokazuju koliko je energetska neovisnost daleko od potpune realizacije.
Istodobno je u obnovljive izvore energije investirano oko 90 milijardi eura.
To znači da Europa paralelno:
- smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima
- ali i ubrzano povećava kapitalna ulaganja u novu energetsku infrastrukturu.
Transport i industrija ostaju najveći problem Europe
Iako obnovljivi izvori trenutno ublažavaju pritisak na sektor proizvodnje električne energije, najveći problem i dalje ostaju:
- promet
- grijanje
- industrijska potrošnja energije.
Iz Embera upozoravaju da Europa sada mora ubrzati elektrifikaciju tih sektora kako bi dodatno smanjila izloženost fosilnim gorivima.
“Zbog toga je odlično vidjeti kako ulagački fokus EU-a kreće prema elektrifikaciji kako bi se smanjila potrošnja fosilnih goriva u transportu, grijanju i industriji”, navode iz Embera.
Za europsku industriju to je posebno važno.
Jer visoke cijene energije posljednjih godina postale su jedan od najvećih razloga slabljenja konkurentnosti europske proizvodnje u odnosu na SAD i Kinu.
Europa pokušava smanjiti izloženost geopolitičkim krizama
Energetski analitičar Marin Gillot iz think-tanka Strategic Perspectives izjavio je za Euronews da Europa mora dodatno ubrzati udaljavanje od fosilnih goriva.
“Što se brže EU bude odmicao od fosilnih goriva to će europski građani i tvrtke biti manje izloženi cjenovnim šokovima i geopolitičkoj nestabilnosti”, rekao je Gillot za EuroNews.
To postaje ključna ekonomska tema cijele Europske unije.
Jer energetska politika više nije samo pitanje ekologije.
Postaje pitanje:
- inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...
- industrijske konkurentnosti
- sigurnosti opskrbe
- geopolitičke stabilnosti
- troškova života građana.
Zelena tranzicija sada ulazi u novu fazu
Posljednjih godina mnogi europski građani i kompanije zelenu tranziciju promatrali su prvenstveno kao izvor novih troškova.
No aktualni podaci pokazuju da Europa polako ulazi u fazu u kojoj obnovljivi izvori počinju stvarati mjerljive financijske koristi.
I upravo zato energetska tranzicija danas više nije samo klimatska agenda Bruxellesa.
Postaje jedan od najvažnijih ekonomskih projekata Europe.
