Rat na Bliskom istoku izazvao je najveći poremećaj u globalnoj opskrbi naftom u povijesti. To pokazuje najnovije mjesečno izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Promet sirove nafte i derivata kroz Hormuški tjesnac pao je na oko 20 milijuna barela dnevno, što je znatno ispod uobičajenih razina.
Smanjena proizvodnja u Zaljevu
Zemlje Perzijskog zaljeva smanjile su proizvodnju za najmanje 10 milijuna barela dnevno. IEA procjenjuje da će globalna opskrba pasti za oko osam milijuna barela dnevno tijekom ožujka, jer smanjenje Bliskog istoka nije u potpunosti nadoknađeno proizvodnjom izvan OPEC+ te u Rusiji i Kazahstanu.
U 2026. godini, prosječna ponuda nafte mogla bi rasti 1,1 milijun barela dnevno, a rast bi došao gotovo isključivo izvan članica OPEC+.
Koordinirana mjera IEA
Kako bi ublažila poremećaj, IEA je odlučila pustiti 400 milijuna barela iz strateških rezervi. U siječnju su globalne rezerve iznosile 8,2 milijarde barela, pri čemu pola otpada na zemlje OECD-a.
Bez ovih rezervi, cijene nafte mogle bi skočiti znatno iznad trenutnih razina.
Pad potražnje zbog poremećaja
Otkazivanje letova i smanjeni transport ukapljenog plina smanjili su globalnu potražnju za oko 1 milijun barela dnevno. Najviše su pogođene zemlje poput Indije i regija Istočne Afrike, gdje se LNG koristi za kuhanje i grijanje.
Posebno ranjiva tržišta
Tržišta dizela i zrakoplovnog goriva su posebno ranjiva. Fleksibilnost za povećanje proizvodnje iz drugih regija ograničena je. Dugotrajni poremećaji u Bliskom istoku mogli bi izazvati dugoročne poremećaje u opskrbi ovih ključnih energenata.
Privremena zaštita tržišta
Koordinirano otpuštanje rezervi pruža zaštitni sloj za tržište, ali je privremeno. IEA upozorava da konačni učinak ovisi o:
- intenzitetu napada
- šteti na energetskoj infrastrukturi
- duljini poremećaja prometa kroz Hormuški tjesnac
„Tržište nafte i plina, a posredno i globalno gospodarstvo, osjetit će puni učinak samo ako sukobi potraju i poremete vitalne transportne rute,“ zaključuje IEA.
