“Zbog rasta cijena građani su sve siromašniji, konvertibilna marka u našim novčanicima vrijedi manje nego prošle godine, a rast plaća se ne osjeti zbog visoke inflacije“, ocijenio je ekonomski analitičar Admir Čavalić, upozoravajući da najteže razdoblje tek dolazi, dolazi zima, odnosno energetska kriza.
Prema njegovim riječima, inflacijom su najviše pogođeni oni s najnižim primanjima, odnosno oni koji su na dnu društvene i ekonomske hijerarhije.
– To je posebno izraženo u kontekstu naše zemlje, koja je jedna od najsiromašnijih europskih zemalja – kazao je Čavalić u izjavi za Fenu, napominjući da građani značajan dio svojih raspoloživih primanja troše na hranu i energente, što onda naglašava inflaciju
Ipak, dodaje, nekima su mogući kratkoročni uspjesi – npr. za državu u smislu vlastitih prihoda, odnosno dužnike zbog pada vrijednosti novca i slično.
Pritom naglašava da inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... povećava rizik od siromaštva, jer građane čini siromašnijim, a gospodarstvenike bespomoćnijima u svjetlu rasta troškova proizvodnje.
Prema njegovim riječima, inflacija donosi niz negativnih društvenih učinaka, čemu smo svjedočili tijekom hiperinflacije 80-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji. Od prijevare, fiktivnih financijskih shema, pa sve do krađe, moguće i sukoba.
Prema izvješću Eurostata, inflacija u Europskoj uniji u rujnu je iznosila 10,9 posto, dok je kod nas, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dosegnula 18,1 posto.
Zabilježen gospodarski rast, ali novčanici sve prazniji
Čavalić napominje da smo tijekom ove godine imali rast prosječne plaće, blagi rast zaposlenosti, rast izvoza, proračunskih prihoda i industrijske proizvodnje – dakle, rast u većini ekonomskih parametara.
– Kad bi građani pratili samo te parametre, mislili bi da je sve u redu. No, imamo i rast cijena finalnih proizvoda i usluga, što građane iz dana u dan čini relativno siromašnijim. Konvertibilna marka u našim novčanicima vrijedi manje nego prije godinu dana. Jednostavno, za navedeno možemo kupiti manje – kaže ekonomski analitičar.
Usporavanje trenda rasta plaća
Upitan možemo li očekivati povećanje plaća zbog povećanja stope inflacije, odgovorio je da se to već događa, ali ne možemo osjetiti povećanje plaća zbog visoke inflacije.
– Prosječna plaća za kolovoz je 1.145 maraka, a godinu prije bila je oko 1.000 maraka. Na minimalni rast utječe nekoliko čimbenika – inflacija, koja povećava očekivanja radnika, kako u privatnom tako i u javnom sektoru; privatni sektor, koji se bori s poslovanjem zbog problema u opskrbnim lancima i promjenama cijena faktora proizvodnje; država koja ne nudi kratkoročne mjere, niti gospodarske reforme poput smanjenja fiskalnog opterećenja rada – napominje Čavalić.
Smatra da će rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i moguća recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... usporiti trend rasta plaća, a nada se i usporavanju same inflacije.
Suzbijanje inflacije i izbjegavanje recesije
Ekonomski stručnjaci očekuju da će u idućoj godini doći do pada inflacije, a to potvrđuju i trenutne prognoze MMF-a.
No, prema Čavalićevim riječima, najteže razdoblje tek dolazi – zima, odnosno energetska kriza koja je prati kako u svijetu, tako i u EU, ali i u BiH.
Ističe da izbjegavanje recesije nije stvar našeg djelovanja, već rezultat prilika u svijetu.
Kako ističe, posebno je zabrinjavala činjenica da će vjerojatno doći do usporavanja njemačkog i talijanskog gospodarstva, odnosno značajnog broja gospodarstava zemalja EU, što se potom prelijeva i na BiH.
– Bosna i Hercegovina izravno ovisi o navedenom, pa je moguće da će izvoznici prvi osjetiti značajan pad gospodarske aktivnosti, što se onda može odraziti na ostatak gospodarstva – zaključuje ekonomski analitičar.
