Razlika između savjeta i povratne informacije
Postoji velika razlika između traženja savjeta i traženja povratne informacije. Dok savjet uključuje traženje ideja i prijedloga za poboljšanje, povratna informacija više se odnosi na procjenu učinka i rezultata. Kada netko traži povratnu informaciju, on zapravo pita je li njegov rad ispunio očekivanja. S druge strane, traženje savjeta znači otvorenost za nove perspektive koje mogu donijeti promjenu ili poboljšanje.
U praksi, ljudi često miješaju ta dva pojma, što može dovesti do površnih odgovora. Zato je važno razumjeti što se točno želi – savjet ili procjena. Kada je cilj dobiti korisne i konkretne savjete, potrebno je izbjegavati općenite fraze i jednostavne odgovore.
Moć postavljanja pravih pitanja
Psihologinja Veronika Tait preporučuje postavljanje najmanje tri pitanja prije nego što se počne nuditi savjet. Neka od tih pitanja mogu biti: Kako vam mogu najbolje pomoći sada? ili Možete li mi detaljnije objasniti s čime se točno suočavate? Također je korisno pitati Koji biste savjet dali nekome u vašoj situaciji? Ova pitanja pomažu da se izbjegnu površni odgovori i da se dođe do dubljeg razumijevanja problema.
Investitor i poduzetnik Daniel Gross ističe da su savjetodavci često zauzeti i daju najjednostavnije prijedloge. Oni rijetko ulažu vrijeme u postavljanje pitanja jer im je lakše ponuditi brze komentare, što više nalikuje na povratnu informaciju nego na stvarni savjet. Zato je ključno stati na barem tri pitanja.
Zašto stati na tri?
U konačnici, cilj onoga koji daje savjet koji istinski želi biti koristan možda nije toliko ponuditi rješenja koliko potaknuti uvid kod onoga koji traži savjeta.
Ovo je zapravo ključni uvid u emocionalnu inteligenciju. Uostalom, onaj koji traži savjet ima najviše informacija – i u konačnici je on taj koji je odgovoran za donošenje odluke.
Kao rezultat toga, postoji cijeli niz univerzalnih pitanja koja možete postaviti u gotovo svakom kontekstu – ili čak i sebi kada shvatite da ste vi taj koji traži savjet.
To su:
- Što mislite da biste trebali učiniti?
- Što drugi dionici žele da učinite? (Umjesto “dionici” možda upotrijebite konkretne riječi: “kupci” ili “vaši investitori” ili čak “vaši roditelji”?)
- Što je najgore što bi se moglo dogoditi?
- Kad ničije drugo mišljenje ne bi bilo važno, što biste učinili?
- Koji bi vam podaci ili činjenice pomogli da se osjećate bolje u vezi sa svojom odlukom?
- Koji je rok? Postoji li način da se rok odgodi?
- Što će se dogoditi ako jednostavno ne donesete odluku?
- Konačno, koga još tražite za savjet?
Emocionalna inteligencijaEmocionalna inteligencija (EI ili EQ za "emocionalni kvocije... u davanju i primanju savjeta
Savjetnik koji želi pomoći nastoji potaknuti uvid kod osobe koja traži savjet, umjesto da odmah ponudi gotova rješenja. Osoba koja traži savjet poznaje svoj problem najbolje i upravo ona mora donijeti konačnu odluku. Postavljanjem pravih pitanja povećava se šansa da će osoba sama doći do korisnih odgovora.
Ova vrsta postavljanja pitanja pokazuje emocionalnu inteligenciju jer signalizira da je važan stav druge osobe, a ne samo vlastiti glas. To je znak visoke emocionalne inteligencije i učinkovite komunikacije. Takav pristup može značajno povećati šanse za pravi izbor i napredak.
Izvor: INC; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
