Kina je obustavila izvoz helija, industrijskog plina bez kojeg ne mogu funkcionirati proizvodnja poluvodiča, uređaji za magnetsku rezonanciju ni dio zrakoplovne industrije. Odluka dolazi u trenutku kada je globalna opskrba već ozbiljno narušena zbog sukoba na Bliskom istoku. Analitičari upozoravaju da bi tržište moglo ući u novu fazu nestašice, piše Financial Times.
Za razliku od većine industrijskih plinova, helij nema praktičnu zamjenu u brojnim visokotehnološkim procesima. Koristi se u proizvodnji čipova, medicinskoj dijagnostici, svemirskoj i zrakoplovnoj industriji te znanstvenim istraživanjima. Upravo zato Europska unija uvrstila ga je među kritične sirovine.
Kina postala ključna tranzitna točka
Iako Kina nije među najvećim svjetskim proizvođačima helija, posljednjih je godina postala važna tranzitna točka za ruske količine namijenjene europskom tržištu. Analitičari smatraju da je velik dio helija koji je u Europsku uniju stizao iz Kine zapravo bio ruskog podrijetla, unatoč zabrani izravnog uvoza iz Rusije uvedenoj 2024. godine.
Rusija je proizvodila oko deset posto svjetskog helija, dok je Katar prije izbijanja sukoba s Iranom osiguravao približno trećinu globalne opskrbe. Seokjoon Kwon, profesor na Sveučilištu Sungkyunkwan u Seulu, smatra da zabrana koju je uveo Peking predstavlja pripremu za novu nestašicu na tržištu.
Europska unija u potpunosti ovisi o uvozu helija. Glavni dobavljači su Sjedinjene Američke Države, Katar i Alžir. Istodobno su posljednjih godina snažno porasle isporuke iz Kine. One su porasle s 28,6 tona u 2022. na 1.630 tona u 2023. godini. Konzultantske kuće smatraju da je velik dio tih količina bio ruskog podrijetla te da je do europskih kupaca stizao preko kineskih posrednika.
Tržište helija pritom je izrazito netransparentno jer se njime ne trguje na robnim burzama poput nafte. Konzultantska kuća AKAP procjenjuje da je Kina između ožujka i svibnja 2026. ponovno izvozila oko 16 posto helija koji je prethodno uvezla iz Rusije. Analiza AKAP Energyja pokazuje da kineski reeksport prema Europi raste već posljednjih 18 mjeseci te je ostao na povišenim razinama i nakon početka rata s Iranom.
Rat na Bliskom istoku dodatno pogoršao stanje
Posljedice se već vide na tržištu. Od početka sukoba na Bliskom istoku cijena helija za trenutačnu isporuku gotovo se udvostručila. Rastu i cijene dugoročnih ugovora.
Dodatni poremećaj izazvalo je privremeno zaustavljanje rada velikih proizvodnih kapaciteta. Među njima je i kompleks Ras Laffan tvrtke QatarEnergy, najveće svjetsko postrojenje za ukapljeni prirodni plin, o čemu je izvijestio Reuters.
Helij se ne eksploatira kao samostalna sirovina. Nastaje kao nusprodukt prerade i ukapljivanja prirodnog plina. Zbog toga svaki zastoj u velikim LNG postrojenjima automatski smanjuje i njegovu globalnu ponudu.
Iako Katar i Rusija imaju važnu ulogu na tržištu, najveći svjetski proizvođač i dalje su Sjedinjene Američke Države. Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), SAD je tijekom 2025. proizveo 81 milijun kubičnih metara helija. Katar je proizveo 63 milijuna, Rusija 18 milijuna, a Alžir 11 milijuna kubičnih metara.
Poluvodiči i zdravstvo prvi osjećaju posljedice
Posljedice poremećaja u opskrbi već osjećaju brojni industrijski sektori. Cliff Cain, komercijalni direktor tvrtke Pulsar Helium, rekao je da se stanje na tržištu posljednjih mjeseci dodatno pogoršalo. Dodao je da su primili velik broj upita kupaca iz javnog i privatnog sektora, uključujući SAD i Japan.
Nestašice su pogodile i zrakoplovnu te zavarivačku industriju. U zrakoplovstvu se helij koristi za održavanje tlaka u spremnicima goriva, pročišćavanje kriogenih sustava i otkrivanje mikroskopskih pukotina na letjelicama. U zavarivanju služi kao zaštitni plin koji omogućuje stabilan električni luk i štiti rastaljene metale od kontaminacije.
Globalne zalihe bile su na niskim razinama i prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Zbog toga ostaje neizvjesno može li se manjak katarske proizvodnje nadoknaditi dovoljno brzo.
“Idući tjedni pokazat će je li se diverzifikacija od katarske opskrbe dogodila dovoljno brzo da bi se izbjegli utjecaji na proizvodnju”, rekao je Nick Lawson, izvršni direktor trgovačke banke Ocean Wall.
Slična upozorenja stižu i iz tehnološkog sektora. Sabina Ciofu, voditeljica međunarodne politike i strategije u trgovinskom udruženju techUK, rekla je da su članice organizacije pronašle alternativne dobavne pravce. Ipak, upozorava da bi dugotrajnija ograničenja mogla imati šire posljedice za globalne tehnološke lance opskrbe.
Na posljedice upozorava i industrija poluvodiča.
“Tržište se očito zategnulo, a tvrtke za proizvodnju poluvodiča suočavaju se s višim cijenama, strožim alokacijama i složenijim nabavama”, rekao je Ajit Manocha, predsjednik industrijskog udruženja SEMI.
Izvoz helija postaje geopolitičko pitanje
Stručnjaci procjenjuju da će proizvođači poluvodiča lakše apsorbirati rast troškova od zdravstvenog sektora. Bolnice i dijagnostički centri imaju znatno manje prostora za prilagodbu jer se helij koristi u uređajima za magnetsku rezonanciju i nema jednostavnu zamjenu.
Očekuje se da će raspoložive količine najprije biti usmjerene prema zdravstvu i proizvodnji čipova. Industrije poput potrošačke elektronike mogle bi među prvima osjetiti posljedice ograničene opskrbe.
Sjedinjene Američke Države pritom su u povoljnijem položaju zahvaljujući snažnoj domaćoj proizvodnji. Tvrtka Premier Inc., koja za američke bolnice nabavlja helij, poručila je da medicinski sektor i dalje ima prioritet. Dodaju kako njihovi članovi zasad ne prijavljuju poremećaje koji utječu na rad uređaja za magnetsku rezonanciju niti na opskrbu medicinskim plinovima.
Obustava izvoza helija pokazuje koliko brzo geopolitičke napetosti mogu prerasti u problem za globalne lance opskrbe. Posljednjih godina Europa je nastojala smanjiti ovisnost o ruskim energentima i drugim strateškim sirovinama. Helij sada pokazuje da diverzifikacija dobavnih pravaca nije važna samo za energetiku, nego i za industriju, zdravstvo i razvoj naprednih tehnologija.
Hoće li nestašica biti kratkotrajna ili će prerasti u dugoročniji problem, ovisit će o oporavku katarske proizvodnje i pronalasku alternativnih dobavnih pravaca. No jedno je već sada jasno – izvoz helija postao je mnogo više od trgovine industrijskim plinom. Postao je još jedna poluga geopolitičkog nadmetanja, čije posljedice osjećaju proizvođači čipova, zdravstveni sustavi i tehnološke kompanije diljem svijeta.
