Kina intenzivno povećava zalihe nikla, iskorištavajući niske tržišne cijene za jačanje svojih strateških rezervi. Ovaj metal je ključan za proizvodnju nehrđajućeg čelika i baterija električnih vozil. To ga čini posebno važnim u kontekstu sve većih geopolitičkih napetosti sa SAD-om.
Udvostručili zalihe
Od prosinca prošle godine, prema više izvora i analizi Financial Timesa, Peking je navodno kupio do 100.000 tona čistog nikla. Dodatne informacije iz industrije potvrđuju te brojke, iako neke ne iznose precizne podatke. Prethodno se procjenjivalo da Kina ima između 60.000 i 100.000 tona u rezervama. To znači da su se zalihe možda i udvostručile.
Vladina agencija odgovorna za rezerve – Nacionalna uprava za hranu i strateške rezerve – fokusira se na kupnju nikla visoke čistoće, poznatog kao metal prve klase. Taj tip metala koristi se u galvanizaciji, zrakoplovstvu i sve više u proizvodnji baterija za električna vozila.
Carinski podaci pokazuju da je uvoz čistog nikla u Kinu u prvih pet mjeseci 2025. dosegao 77.654 tone, što je najviše od 2019. To je više nego dvostruko povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovaj podatak dodatno potkrepljuje tezu o sustavnom gomilanju strateških resursa.
Kina koristi niske cijene za stvaranje strateških zaliha
Iako potrošnja nikla prve klase u Kini raste između 5 i 10 posto godišnje, količine uvoza znatno premašuju realnu potražnju. Međunarodna skupina za proučavanje nikla predviđa ukupni rast potražnje od 4,9 posto za 2025. godinu, uključujući i manje čiste oblike poput sirovog željeza s dodatkom nikla.
Ta razlika između potrošnje i uvoza pokazuje kako Kina aktivno stvara zalihe koje nadilaze trenutne potrebe tržišta. Stručnjaci iz industrije smatraju da je riječ o strateškom potezu s ciljem jačanja ekonomske i tehnološke neovisnosti.
U kontekstu trgovinskog sukoba s Washingtonom, Kina se priprema na moguće poremećaje u lancima opskrbe. Ovim pristupom želi izbjeći ovisnost o inozemnim dobavljačima za ključne industrijske sirovine.
Osim nikla, kineske vlasti su signalizirale interes za kupnju litija, kobalta i bakra za državne zalihe. Jedna osoba povezana s trgovinskim partnerom vlade navodi da se Kina sustavno priprema za buduće izazove na tržištu resursa.
Ovaj trend potvrđuje da Kina, osim što kontrolira veliki dio globalne proizvodnje kritičnih metala, sada aktivno utječe i na njihove strateške zalihe. Niske cijene metala predstavljaju priliku koju Peking koristi za dugoročnu stabilnost u industrijskoj politici.
Kako piše Seebiza, ova praksa pokazuje da Kina vodi dugoročnu ekonomsku igru u kojoj osigurava ključne resurse bez obzira na kratkoročne oscilacije cijena.
U tom kontekstu, kineske rezerve nikla nisu samo tehnički podatak, već važan signal smjera kojim ide globalna borba za kontrolu nad resursima.
