Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Pad američkih burzi nakon Trumpovih prijetnji Iranu uzdrmao tržišta

Američka tržišta kapitala u srijedu su poslala jasnu poruku: geopolitički rizik ponovno je postao jedan od najvažnijih faktora koji određuju kretanje financijskih tržišta.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da pregovori s Iranom traju “predugo” te zaprijetio novim vojnim akcijama, investitori su počeli ubrzano smanjivati izloženost rizičnijoj imovini.

Rezultat je bio snažan pad na Wall Streetu.

Dow Jones izgubio je 953 boda ili 1,87 posto, S&P 500 pao je 1,62 posto, dok je Nasdaq oslabio gotovo 2 posto. Istodobno su cijene nafte naglo porasle, signalizirajući da tržište ne reagira samo na političke izjave nego na potencijalne posljedice koje bi sukob mogao imati za globalno gospodarstvo.

Tržišta se ne boje rata nego njegovih ekonomskih posljedica

Na financijskim tržištima često vrijedi jedno pravilo: investitori ne prodaju dionice zbog samog sukoba nego zbog onoga što sukob može izazvati.

U ovom slučaju najveća zabrinutost vezana je uz mogućnost ozbiljnije destabilizacije Bliskog istoka, regije kroz koju prolazi značajan dio svjetske trgovine energentima.

Hormuški tjesnac ostaje jedna od najvažnijih energetskih točaka na svijetu.

Kroz njega prolazi približno petina globalne trgovine naftom. Svaka prijetnja njegovom funkcioniranju gotovo automatski dovodi do rasta cijena energenata.

Tržište je upravo to počelo ugrađivati u cijene.

West Texas Intermediate (WTI) porastao je iznad 90 dolara po barelu, dok je Brent premašio 93 dolara. To su razine koje investitori nisu očekivali prije samo nekoliko tjedana.

Zašto rast cijena nafte zabrinjava ulagače

Nafta nije samo energent.

Ona je jedan od najvažnijih ulaznih troškova u globalnom gospodarstvu.

Kada cijena nafte raste, rastu troškovi prijevoza, logistike, proizvodnje, zračnog prometa i velikog dijela industrije. Posljedica je pritisak na inflaciju upravo u trenutku kada su središnje banke posljednjih godina vodile tešku borbu protiv rasta cijena.

Najveći strah investitora nije kratkoročni skok cijena nafte nego mogućnost novog inflacijskog vala.

Takav scenarij mogao bi odgoditi očekivano popuštanje monetarne politike te povećati troškove financiranja za kompanije i potrošače.

Drugim riječima, geopolitička kriza na Bliskom istoku mogla bi se vrlo brzo pretvoriti u gospodarski problem za ostatak svijeta.

Zašto su tehnološke dionice među najvećim gubitnicima

Posebno zanimljivo bilo je ponašanje tehnološkog sektora.

Dionice proizvođača čipova ponovno su se našle pod snažnim pritiskom. Micron Technology, AMD i Broadcom nastavili su višednevni pad, dok je iShares Semiconductor ETF (SOXX) izgubio više od 3 posto.

To nije slučajno.

Tehnološke kompanije posljednjih su godina ostvarile iznimno snažan rast zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i velikim očekivanjima investitora. Upravo zbog visokih valuacija takve dionice prve postaju meta prodaje kada se poveća neizvjesnost.

Što su očekivanja veća, tržište je osjetljivije na negativne vijesti.

U trenucima kada investitori procjenjuju moguće rizike za globalni rast, kapital se često povlači iz sektora koji nose najveće premije.

Zbog toga su proizvođači čipova među prvima osjetili posljedice novog vala nesigurnosti.

Investitori ponovno otkrivaju važnost geopolitike

Posljednjih godina tržišta su bila fokusirana na inflaciju, kamatne stope i umjetnu inteligenciju.

Međutim, događaji na Bliskom istoku podsjećaju da geopolitika nikada nije nestala iz investicijske jednadžbe.

Komentar portfeljnog menadžera Jeda Ellerbroeka iz Argent Capital Managementa možda najbolje opisuje trenutačno raspoloženje tržišta. Prema njegovoj procjeni, investitori danas zapravo biraju između dva scenarija.

Prvi podrazumijeva smirivanje situacije, nastavak pregovora i stabilizaciju energetskih tokova.

Drugi uključuje daljnju eskalaciju sukoba, rast cijena nafte i značajno veći pritisak na globalno gospodarstvo.

Tržišta još uvijek vjeruju da je prvi scenarij vjerojatniji.

No činjenica da su dionice snažno pale pokazuje kako ulagači više nisu spremni ignorirati mogućnost drugačijeg razvoja događaja. Nakon godina u kojima su glavne teme bile inflacija, kamatne stope i umjetna inteligencija, geopolitički rizik ponovno se vraća u središte investicijskih odluka. Upravo zato naredni potezi Washingtona i Teherana neće pratiti samo diplomati i sigurnosni analitičari nego i ulagači diljem svijeta.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno