Organizacija vjenčanja u Bosni i Hercegovini godinama je funkcionirala po nepisanim pravilima: većina usluga plaćala se gotovinom, bez računa i bez formalne evidencije. Glazbenici, fotografi, cvjećari i brojni drugi pružatelji usluga često su poslovali izvan sustava, što je stvaralo ozbiljne fiskalne i regulatorne praznine.
Takva praksa više neće biti održiva. Novi zakon donosi niz mjera koje imaju za cilj uvesti red u ovaj segment tržišta.
Zašto država uvodi stroža pravila
Dosadašnji inspekcijski nadzor bio je sporadičan i ograničenog dosega. Jedna od rijetkih kontrola krajem 2024. godine obuhvatila je 45 svadbenih objekata, pri čemu su u čak 29 slučajeva utvrđene nepravilnosti.
Ukupne izrečene kazne dosegnule su gotovo 60.000 KM, a najčešći prekršaji uključivali su:
- neizdavanje fiskalnih računa
- nepostojanje istaknutih cjenika
- rad neregistriranih fotografa i snimatelja
Ovi podaci jasno pokazuju razmjere sive ekonomije u sektoru svadbenih usluga.
Što konkretno donosi novi zakon
Predrag Tešić za Nezavisne novine kazao, kao je cilj zakona jasan:
“Naš cilj je zaštititi građane kako bi dobili račune za usluge koje plaćaju, ali i zaštititi njihovo zdravlje, jer hrana mora biti ispravna.”
Ključne promjene odnose se na nekoliko važnih područja.
Registrirani izvođači i potpuna fiskalizacija
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na obaveznu registraciju svih pružatelja usluga.
U praksi to znači:
- svadbeni saloni moći će angažirati samo registrirane glazbenike i fotografe
- svi pružatelji usluga morat će izdavati fiskalne račune
- bit će jasno evidentirano tko je sudjelovao u organizaciji događaja
Kako je naglasio Tešić:
“Bit će potrebno jasno pokazati tko je radio fotografiranje i tko su bili glazbenici na vjenčanju.”
Ova mjera ima za cilj smanjiti sivu ekonomiju i povećati transparentnost poslovanja.
Domaća rakija dobiva službeni pečat
Jedna od najzanimljivijih odredbi odnosi se na posluživanje domaće rakije.
Obitelji mladenaca i dalje će moći nuditi vlastito piće, ali uz jasno definirane uvjete:
- proizvođač mora prijaviti količinu
- potrebno je potvrditi zdravstvenu ispravnost
- izdaje se posebna oznaka (markica) za tu prigodu
Na taj način država pokušava uskladiti tradiciju s regulatornim okvirom.
Legalizacija seoskog turizma i novih modela usluga
Zakon po prvi put uvodi i koncept tzv. kušaoničkih prostora.
Kako pojašnjava Tešić:
“Kušaonički prostor definira se kao mjesto gdje ugostitelj na selu može pripremati i posluživati hranu i piće iz vlastite proizvodnje, bez obveze pružanja smještaja.”
Ova mjera otvara prostor razvoju ruralnog turizma i dodatnih prihoda za domaćinstva.
Digitalizacija sustava i jasnija pravila za najam
Planira se i uvođenje jedinstvenog elektroničkog sustava koji će obuhvatiti:
- registraciju ugostiteljskih objekata
- evidenciju gostiju
- naplatu boravišne pristojbe
Uz to, redefiniraju se pravila za privatni smještaj:
“Privatni iznajmljivači moći će nuditi smještaj do osam jedinica, odnosno za najviše 16 gostiju.”
Ove promjene imaju za cilj standardizirati tržište i olakšati kontrolu poslovanja.
Struka podržava zakon, ali traži pojašnjenja
Predstavnici industrije uglavnom podržavaju uvođenje reda.
Goran Kurtinović ističe:
“Ovaj zakon rezultat je višegodišnje analize i njegov cilj nije otežati poslovanje, nego ga učiniti transparentnim i održivim.”
Posebno naglašava važnost omogućavanja legalnog korištenja vlastitih proizvoda — hrane, mesa i rakije — unutar svadbenih usluga.
Ipak, ostaju otvorena pitanja. Fotografi, primjerice, traže jasne smjernice kako fiskalizirati prodaju pojedinačnih fotografija tijekom događaja, što u praksi može biti operativno izazovno.
Kraj sive zone ili novi izazovi?
Novi zakon predstavlja značajan iskorak prema uređenijem i transparentnijem tržištu svadbenih usluga u Bosni i Hercegovini.
S jedne strane, donosi:
- veću zaštitu potrošača
- jasnija pravila igre
- smanjenje sive ekonomije
S druge strane, otvara i niz operativnih pitanja koja će tek trebati riješiti kroz praksu i dodatne pravilnike.
Jedno je sigurno — usvajanjem ovog zakona tržište vjenčanja ulazi u novu fazu, u kojoj će poslovanje bez računa postati prošlost, a transparentnost standard.
