Meta je počela povlačiti dio svojih planova za prikupljanje podataka o radu zaposlenika nakon snažne interne pobune povezane s korištenjem tih podataka za treniranje umjetne inteligencije.
Prema internom memorandumu u koji je Reuters imao uvid, kompanija će zaposlenicima omogućiti privremeno pauziranje praćenja aktivnosti na računalima te podnošenje zahtjeva za izuzeće iz sustava.
Riječ je o softveru koji je Meta prošlog mjeseca počela instalirati na računala zaposlenika u SAD-u kako bi prikupljala:
- pokrete miša
- klikove
- tipkanje
- druge digitalne obrasce ponašanja.
Cilj projekta bio je korištenje tih podataka za razvoj AI agenata sposobnih za autonomno obavljanje poslovnih zadataka.
No reakcija zaposlenika pokazala je koliko brzo AI utrka počinje otvarati ozbiljna pitanja privatnosti, nadzora i odnosa između tehnoloških kompanija i vlastitih radnika.
AI više ne traži samo podatke korisnika nego i podatke zaposlenika
Godinama su velike tehnološke kompanije gradile AI modele koristeći podatke korisnika, internetski sadržaj i digitalne platforme.
Sada se granica pomiče unutar samih kompanija.
Reuters navodi da su zaposlenici Metae burno reagirali na projekt, uspoređujući kompaniju s “tvornicom za ekstrakciju podataka zaposlenika”.
To je važan trenutak za cijelu tehnološku industriju.
Jer AI više ne traži samo javne podatke i korisničke navike.
Traži stvarne obrasce rada ljudi:
- način pisanja
- donošenje odluka
- organizaciju zadataka
- ponašanje tijekom rada
- digitalne radne rutine.
Drugim riječima, tehnološke kompanije pokušavaju pretvoriti svakodnevni rad zaposlenika u sirovinu za treniranje umjetne inteligencije.
Meta pokušava smanjiti štetu nakon internog otpora
Interni memorandum potpisao je Stephane Kasriel, potpredsjednik Metaine jedinice Superintelligence Labs.
Kasriel je poručio da kompanija i dalje vjeruje u postojeće zaštite privatnosti, ali priznaje da su zaposlenici izrazili ozbiljnu zabrinutost.
“Iako i dalje vjerujemo u zaštitu privatnosti koju smo uspostavili pri pokretanju sustava, a koja je prošla nekoliko razina procjene rizika, čuli smo vaše zabrinutosti oko osobnih podataka na službenim uređajima, trajanja baterije i želje za većom kontrolom nad time kada se prikupljanje podataka odvija,” napisao je Kasriel.
Meta sada zaposlenicima omogućuje:
- pauziranje prikupljanja podataka do 30 minuta
- zahtjeve za izuzeće
- dodatne kontrole nad praćenjem aktivnosti.
Kompanija je također optimizirala softver nakon pritužbi da troši velike količine internetskog prometa i značajno opterećuje baterije računala.
AI utrka počinje mijenjati odnos kompanija prema zaposlenicima
Najveći problem za Metu možda nije sama tehnologija nego percepcija zaposlenika.
Tehnološke kompanije posljednjih su godina gradile imidž fleksibilnih i progresivnih poslodavaca.
Ali AI boom postupno mijenja prioritete industrije.
Kompanije sada sve agresivnije pokušavaju:
- automatizirati procese
- ubrzati razvoj AI modela
- prikupljati ogromne količine podataka
- pretvarati interne procese u materijal za treniranje umjetne inteligencije.
U takvom okruženju zaposlenici sve češće osjećaju da postaju izvor podataka jednako kao i korisnici platformi.
I upravo zato reakcija unutar Mete nije samo interni HR problem.
To je signal mnogo šire promjene u tehnološkoj industriji.
Europa bi mogla dodatno pojačati regulatorni pritisak
Reuters navodi da bi ovaj slučaj mogao dodatno zakomplicirati Metine regulatorne probleme u Europskoj uniji.
Europske institucije već vode niz pravnih sukoba s tehnološkim kompanijama oko načina prikupljanja i korištenja podataka za umjetnu inteligenciju.
Posebno osjetljivo pitanje postaje:
- transparentnost AI modela
- korištenje osobnih podataka
- radnički nadzor
- pravo na privatnost u digitalnom radnom okruženju.
Europa se pritom nalazi u vrlo kompleksnoj poziciji.
S jedne strane želi razvijati konkurentan AI sektor.
S druge strane pokušava postaviti stroža pravila od SAD-a kada je riječ o zaštiti privatnosti i digitalnih prava.
Upravo zato Meta postaje jedan od najvažnijih testova budućih odnosa između umjetne inteligencije, radnika i regulatora.
Tehnološka industrija sada ulazi u eru “AI nadzora”
Najvažnija promjena nije samo to što kompanije razvijaju AI modele.
Promjena je što sve više pokušavaju analizirati ponašanje ljudi u stvarnom vremenu kako bi te modele učinile što sličnijima ljudskom radu.
To otvara potpuno novo pitanje za poslovni svijet:
gdje završava produktivnost, a gdje počinje digitalni nadzor zaposlenika?
Jer kompanije danas više ne žele samo mjeriti rezultate rada.
Žele razumjeti način na koji ljudi rade kako bi taj proces jednog dana automatizirale.
I upravo zato Metin slučaj djeluje kao rani signal mnogo većeg sukoba koji tek dolazi između AI industrije i tržišta rada.
