Rast cijena nafte tradicionalno je bio oslonac ruskog gospodarstva. No, aktualna situacija pokazuje da taj mehanizam više ne funkcionira kao nekad.
Prema riječima Thomas Nilsson, šefa švedske vojne obavještajne službe, Rusiji bi cijena nafte tipa Urals trebala ostati iznad 100 dolara po barelu najmanje godinu dana kako bi zatvorila proračunski deficit – a znatno dulje za rješavanje dubljih ekonomskih slabosti.
U razgovoru za Financial Times, Nilsson jasno poručuje:
„Oni i dalje imaju sistemski problem. Nije održiv model rasta proizvoditi materijal za rat koji se zatim uništava na bojnom polju.”
Kremlj priznaje: rezultati ispod očekivanja
I sam Vladimir Putin priznao je da gospodarstvo ne ostvaruje planirane rezultate. Iako su prihodi od nafte zbog geopolitičkih napetosti privremeno porasli – procjenjuje se i do dodatnih 150 milijuna dolara dnevno – Kremlj očekuje da će taj efekt biti kratkotrajan.
Drugim riječima, rast prihoda ne rješava temeljni problem: strukturalnu slabost ekonomije.
Obrambeni sektor kao motor ali ne i rješenje
Rat u Ukrajini transformirao je rusku ekonomiju u model snažno oslonjen na vojnu industriju. No, prema Nilssonu, ni taj sektor nije stabilan.
Iako su ulaganja povećana, posebno u dronove i oružje dugog dometa, ostatak vojno-industrijskog kompleksa suočen je s ozbiljnim problemima: gubicima, korupcijom i ovisnošću o kreditima državnih banaka.
To znači da trenutni rast nije rezultat produktivnosti, nego državnog poticanja što dugoročno nije održivo.
Službeni podaci vs. realnost
Službeni ruski podaci već ukazuju na usporavanje. Početkom godine zabilježen je pad BDP-a od 1,8%, uključujući ključne sektore poput industrije i građevinarstva.
Guvernerka središnje banke Elvira Nabiullina upozorila je da se „vanjski uvjeti gotovo stalno pogoršavaju – i za izvoz i za uvoz”.
No, švedska procjena ide korak dalje. Prema njihovim analizama:
- inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je bliža 15% nego službenih 5,86%
- proračunski deficit podcijenjen je za oko 30 milijardi dolara
- postoje signali potencijalne bankarske krize
Nilsson dodatno naglašava:
„Ako ste stvorili sustav poput Putinova, možda ni sam ne zna koliko je situacija loša. Ali od stvarnosti se ne može pobjeći.”
Manipulacija podacima kao strategija
Švedska obavještajna služba tvrdi da Rusija sustavno uljepšava ekonomske pokazatelje kako bi stvorila dojam otpornosti prema zapadnim sankcijama.
Takva praksa ima dvostruku funkciju: održavanje unutarnje stabilnosti i slabljenje percepcije učinkovitosti sankcija na Zapadu.
No, dugoročno, razlika između percepcije i stvarnosti postaje sve teže održiva.
Europa pod pritiskom odluke
U odvojenom razgovoru za Financial Times, švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard pozvala je europske zemlje na odlučniji pristup.
„Europa još ne čini sve što može da oslabi rusko gospodarstvo. Moramo biti spremni platiti cijenu – i za sebe”, istaknula je, dodajući da je „iznimno frustrirajuće” što neke članice EU i dalje oklijevaju promijeniti energetske modele.
Dva moguća scenarija
Prema švedskoj procjeni, rusko gospodarstvo nalazi se pred ograničenim izborom:
- dugoročni pad
- nagli financijski šok
„U oba slučaja, trend vodi prema financijskoj destabilizaciji,” upozorava Nilsson.
Ratni ciljevi ostaju, ali kapacitet slabi
Unatoč ekonomskim problemima, strateški ciljevi Moskve ostaju nepromijenjeni. Kontrola nad Ukrajinom i dalje je prioritet, a mirovni pregovori često se koriste kao taktički alat.
No, kako naglašava Nilsson, ekonomska ograničenja će imati konkretan učinak:
„Problemi u gospodarstvu neće promijeniti ciljeve, ali će utjecati na to kako ih Rusija može ostvariti – i koliko su njezine vojne sposobnosti održive.”
Ekonomija kao slaba točka
Rusija i dalje može financirati rat, ali po sve većoj cijeni. Oslanjanje na energente i vojnu potrošnju kratkoročno održava sustav, ali dugoročno produbljuje neravnoteže.
U takvom modelu, rast nije rezultat razvoja – nego posljedica konflikta. A to je strategija koja ima jasan rok trajanja.
