Siromaštvo u Njemačkoj dosegnulo je najvišu razinu otkako se vode službene statistike. Podatak posebno odjekuje jer dolazi iz zemlje koja je desetljećima predstavljala simbol gospodarske stabilnosti, snažne industrije i visokog životnog standarda.
Prema najnovijem Izvješću o siromaštvu koje je objavilo Paritetno udruženje socijalne skrbi, 16,1 posto stanovništva nalazi se u riziku od siromaštva, što predstavlja rast od 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Time je nastavljen negativan trend koji traje drugu godinu zaredom nakon razdoblja poboljšanja između 2020. i 2023. godine, piše DW.
Brojke same po sebi zabrinjavaju. No još je važnije pitanje što one govore o stanju njemačkog gospodarstva i kakve bi posljedice mogle imati za cijelu Europu.
Kada rast BDP-a više nije dovoljan
Njemačka ekonomija posljednjih godina prolazi kroz razdoblje kakvo nije navikla doživljavati.
Industrijska proizvodnja usporava, izvozni sektor suočava se s pritiscima globalne konkurencije, energetski troškovi ostaju visoki, a gospodarski rast kreće se znatno sporije nego u desetljećima prije pandemije.
U takvom okruženju dolazi do fenomena koji sve više zabrinjava ekonomiste.
Makroekonomski pokazatelji i stvarni životni standard građana počinju se udaljavati jedan od drugoga.
Drugim riječima, činjenica da Njemačka i dalje ostaje najveće europsko gospodarstvo više ne znači automatski da koristi gospodarskog sustava jednako osjećaju svi građani.
Upravo zato rast siromaštva postaje mnogo više od socijalnog pitanja.
On postaje gospodarski signal.
Tko je najviše pogođen?
Podaci pokazuju da problem nije ravnomjerno raspoređen.
Najveći rizik od siromaštva bilježe skupine koje su već godinama izložene financijskoj nesigurnosti.
Među samcima stopa siromaštva doseže 30,3 posto. Kod samohranih roditelja iznosi 28,9 posto, dok je gotovo trećina osoba s nižom razinom obrazovanja izložena riziku od siromaštva.
Posebno zabrinjava situacija među starijim osobama.
Gotovo svaka peta osoba starija od 65 godina danas je pogođena siromaštvom ili se nalazi u njegovom riziku.
Za zemlju koja ubrzano stari, to predstavlja ozbiljan izazov.
Njemačka već sada troši značajna sredstva na mirovinski i socijalni sustav, a demografski trendovi sugeriraju da će pritisak u godinama koje dolaze biti još veći.
Rast siromaštva postaje izazov za konkurentnost
Rasprave o siromaštvu često se promatraju kroz prizmu socijalne politike.
No za poslovnu zajednicu jednako je važno promatrati i gospodarsku dimenziju problema.
Kada raste broj građana koji teško podmiruju osnovne životne troškove, smanjuje se i njihova potrošačka moć.
Manja osobna potrošnja znači slabiju potražnju za proizvodima i uslugama, sporiji rast maloprodaje, veći pritisak na državne proračune i manje prostora za investicije.
Prema podacima iz izvješća, 6,9 posto stanovništva tijekom prošle godine nije raspolagalo dovoljnim prihodima za podmirivanje osnovnih životnih troškova.
To više nije problem ograničen na rubne društvene skupine.
To postaje pitanje održivosti gospodarskog modela.
Koliko je zapravo nizak prag siromaštva?
Prema metodologiji Europske unije, osobama u riziku od siromaštva smatraju se oni čiji raspoloživi dohodak iznosi manje od 60 posto medijalnog dohotka.
U Njemačkoj to danas znači manje od 1.446 eura neto mjesečno za samca.
Za četveročlanu obitelj s dvoje djece mlađe od 14 godina prag iznosi 3.036 eura neto mjesečno.
Na prvi pogled ti iznosi ne djeluju posebno niski.
No kada se uzmu u obzir troškovi stanovanja u velikim gradovima poput Berlina, Münchena, Hamburga ili Frankfurta, kao i rast cijena energije, hrane i usluga posljednjih godina, postaje jasno zašto sve veći broj građana ulazi u kategoriju rizika od siromaštva.
Njemačka ulazi u novu socijalnu fazu
Izvršni direktor Paritetnog udruženja socijalne skrbi Joachim Rock upozorava da Njemačka ulazi u „situaciju nalik krizi“ te smatra da bi eventualno smanjenje socijalnih davanja dodatno pogoršalo položaj najugroženijih skupina, prenosi DW.
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada se diljem Europe vode rasprave o fiskalnoj disciplini, rezanju javne potrošnje i održivosti socijalnih sustava.
To stvara ozbiljnu dilemu za političke i gospodarske donositelje odluka.
S jedne strane raste potreba za socijalnom zaštitom.
S druge strane raste pritisak na državne financije.
Što Njemačka danas govori ostatku Europe?
Možda je najvažnija poruka ovog izvješća činjenica da se problem ne pojavljuje u slabijim ili manje razvijenim gospodarstvima.
Pojavljuje se u Njemačkoj.
Ako zemlja koja desetljećima predstavlja gospodarski motor Europe bilježi rekordan rast siromaštva, tada se više ne može govoriti o izoliranom socijalnom problemu.
Riječ je o upozorenju koje nadilazi granice jedne države.
Njemačka i dalje ostaje jedna od najbogatijih zemalja svijeta.
No podaci pokazuju da bogatstvo gospodarstva i životni standard stanovništva ne rastu uvijek istim tempom.
Upravo zato pitanje siromaštva u Njemačkoj danas nije samo socijalna tema.
To je tema o budućnosti europske konkurentnosti, održivosti socijalne države i sposobnosti najvećih gospodarstava da rast pretvore u stvarno povećanje životnog standarda građana.
