Njemačko gospodarstvo ulazi u 2026. s ozbiljno narušenim očekivanjima. Umjesto planiranog oporavka, Berlin se priprema na novo razdoblje slabog rasta – i to pod snažnim utjecajem energetskih šokova i geopolitičke nestabilnosti.
Prema informacijama koje donosi Financial Times, njemačka vlada planira gotovo prepoloviti prognozu rasta za 2026. godinu, s oko 1% na približno 0,5%.
Energetski šok mijenja očekivanja
Glavni razlog korekcije prognoze je rast cijena nafte i plina nakon eskalacije sukoba u Iranu. Iako Njemačka nije izravno uključena u sukob, njezina industrija snažno osjeća posljedice.
Ministar financija Lars Klingbeil otvoreno je priznao:
„Rat šteti njemačkom gospodarskom rastu, iako nismo izravno uključeni.”
Za gospodarstvo koje se oslanja na izvoz i energetski intenzivnu proizvodnju, skuplja energija djeluje kao dodatni trošak koji se teško može prenijeti na kupce.
Međunarodne institucije već revidiraju prognoze
Smanjenje očekivanja ne dolazi samo iz Berlina.
Međunarodni monetarni fond već je snizio prognozu rasta za Njemačku na 0,8% u 2026. i 1,2% u 2027. Istodobno je povećao očekivanja inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., što dodatno pogoršava realnu sliku gospodarstva.
Vodeći njemački ekonomski instituti također su revidirali projekcije. U proljetnom izvješću procjena rasta za 2026. snižena je na svega 0,6%.
Neizvjesnost paralizira poslovanje
Podaci Ifo Institut pokazuju koliko je situacija ozbiljna.
U ožujku je čak 78,6% njemačkih tvrtki izjavilo da teško ili vrlo teško može procijeniti budući razvoj poslovanja. To je najviša razina neizvjesnosti u više od godinu dana.
Najpogođeniji su:
- sektor usluga
- transport i logistika
- trgovina
Clemens Fuest, direktor instituta, upozorava:
„Stagnacija je nova normalnost. Navikli smo očekivati povratak rasta, ali to se više ne može uzimati zdravo za gotovo.”
Industrija pod dvostrukim pritiskom
Njemačka industrija suočava se s kombinacijom dugoročnih i kratkoročnih problema.
S jedne strane su strukturni izazovi:
- smanjenje radne snage
- slab rast produktivnosti
- rast birokracije
S druge strane dolazi novi energetski udar, koji dodatno povećava troškove proizvodnje.
Ekonomisti upozoravaju da bi produljeni poremećaji u opskrbi energijom mogli dovesti do trajnog gubitka konkurentnosti, pa čak i deindustrijalizacije dijela gospodarstva.
Rizik “izgubljene godine”
Glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer procjenjuje da je:
„Sve vjerojatnije da će 2026. biti još jedna izgubljena godina u smislu rasta.”
To bi značilo četvrtu uzastopnu godinu vrlo slabog rasta ili stagnacije – scenarij koji Njemačka nije imala desetljećima.
Slab učinak fiskalnih poticaja
Čak ni povećana državna potrošnja ne daje očekivane rezultate.
Prema procjenama Goldman Sachs, fiskalni poticaji povećat će BDP za svega 0,5 postotnih bodova.
Ekonomist Sven Jari Stehn za Financial Times ističe:
„Rat u Iranu uništio je nade da će državna potrošnja potaknuti optimizam u privatnom sektoru i pokrenuti održiv rast.”
Industrijski pad već vidljiv
Problemi nisu samo teorijski – oni su već vidljivi u proizvodnji.
Prema podacima Bundesbanke, proizvodnja u kemijskoj i farmaceutskoj industriji pala je na razine s kraja 2004. godine.
Henrik Meincke iz udruženja kemijske industrije upozorava:
„Situacija je ozbiljna i nije se poboljšala od početka sukoba na Bliskom istoku.”
„Tvrtke već zatvaraju pogone jer se suočavaju s niskom iskorištenošću kapaciteta i pritiskom na marže.”
Oprezni optimizam u neizvjesnom okruženju
Unatoč negativnim trendovima, dio ekonomista i dalje vidi prostor za stabilizaciju.
Christian Schulz iz Allianz Global Investorsa ističe da bi provedba planiranih fiskalnih mjera mogla biti dovoljno snažna da potakne potrošnju i zaposlenost. Ipak, takav scenarij ovisi o političkoj dosljednosti i smirivanju globalnih okolnosti.
Upravo u tome leži ključni izazov – njemačko gospodarstvo sve više ovisi o faktorima koje ne može kontrolirati, ponajprije o cijenama energije i geopolitičkim odnosima.
Zato pad prognoze rasta nije samo tehnička korekcija, već odraz promijenjenih uvjeta u kojima industrijska snaga više nije dovoljna bez stabilnog energetskog okruženja.
U takvoj realnosti pitanje više nije kada će se rast vratiti, nego koliko dugo Njemačka može zadržati konkurentnost pod sve većim vanjskim pritiscima.
