Njemačka traži smanjenje predloženog proračuna Europske unije za čak 400 milijardi eura, ekskluzivno doznaje Reuters iz internog dokumenta njemačke vlade. Berlin smatra da je prijedlog Europske komisije za proračun od 2 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034. financijski neodrživ te upozorava da je, u sadašnjem obliku, dogovor među državama članicama nemoguć.
Njemačko protivljenje otvara jednu od najzahtjevnijih proračunskih rasprava posljednjih godina. Višegodišnji financijski okvir usvaja se jednoglasno. Zato protivljenje najvećeg neto uplatitelja znači da će pregovori biti dugi i politički zahtjevni.
Berlin ne želi veće financijsko opterećenje
Prema dokumentu u koji je Reuters imao uvid, čak i nakon predloženog smanjenja od 400 milijardi eura, novi bi proračun i dalje bio 27 posto veći od sadašnjeg sedmogodišnjeg financijskog okvira vrijednog 1,3 bilijuna eura.
Takav rast značajno bi povećao njemačku obvezu financiranja europskog proračuna. Berlin procjenjuje da bi njegova godišnja uplata premašila 50 milijardi eura. Smatra da je to preveliko opterećenje u razdoblju sporijeg gospodarskog rasta i visokih fiskalnih izdataka.
Proračun koji određuje europske prioritete
Pregovori nisu samo rasprava o brojkama. Oni određuju kako će Europska unija financirati poljoprivredu, regionalni razvoj, obranu, inovacije, energetsku tranziciju i potporu Ukrajini tijekom sljedećih sedam godina.
Bruxelles posljednjih godina povećava izdvajanja za sigurnost, konkurentnost i nove tehnologije. Istodobno dio država članica upozorava da rast zajedničke potrošnje ne može biti odgovor na svaki novi izazov. Upravo se na toj razlici sada lome pregovori između najvećih uplatitelja i zemalja koje iz europskog proračuna primaju više sredstava nego što u njega uplaćuju.
Njemačka želi dogovor prije izborne godine
Njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je države članice da postignu dogovor još ove godine. Time bi vlade, kompanije i institucije imale dovoljno vremena za pripremu prije početka novog proračunskog razdoblja u siječnju 2028.
Vrijeme pritom nije slučajno odabrano. Tijekom 2027. očekuju se važni izbori u Francuskoj, Poljskoj i Italiji, što bi moglo dodatno otežati postizanje političkog kompromisa. Berlin zato želi izbjeći scenarij u kojem bi se pregovori pretvorili u još jednu europsku institucionalnu krizu.
Što ovaj spor znači za gospodarstvo?
Višegodišnji proračun određuje koliko će novca Europska unija izdvojiti za infrastrukturu, inovacije, digitalizaciju, zelenu tranziciju i regionalni razvoj. Ako pregovori potraju ili proračun bude znatno smanjen, dio planiranih ulaganja mogao bi se odgoditi, a neizvjesnost za kompanije i korisnike europskih fondova dodatno porasti.
Njemačko protivljenje zato nije samo rasprava o brojkama. Ono će utjecati na tempo budućih europskih ulaganja i pokazati koliko su države članice spremne financirati zajedničke prioritete u razdoblju sve većih geopolitičkih i fiskalnih pritisaka.
