Vodeći njemački ekonomski instituti upozoravaju da aktualni geopolitički sukobi dodatno razotkrivaju duboko ukorijenjene slabosti njemačkog gospodarstva. Prema njihovim procjenama, bez odlučnih strukturnih reformi, najveća europska ekonomija mogla bi dugoročno ostati ispod svog stvarnog rasta potencijala.
Njemačka se već nekoliko godina suočava s problemom niskog rasta, a novi šokovi samo produbljuju postojeće izazove.
Prepolovljene prognoze rasta
U zajedničkoj analizi nekoliko vodećih institucija, uključujući German Institute for Economic Research, Ifo Institute i Kiel Institute for the World Economy, prognoza rasta za tekuću godinu značajno je snižena.
Sada se očekuje rast od svega 0,6 posto, u odnosu na raniju procjenu od 1,3 posto. U 2026. godini predviđa se tek blago ubrzanje na 0,9 posto.
Dodatno, Deutsche Bundesbank u svom mjesečnom izvješću za ožujak navodi da je njemačko gospodarstvo u prvom tromjesečju praktički stagniralo.
Energetski šok i fiskalni odgovor
Utjecaj sukoba na Bliskom istoku već je vidljiv kroz rast cijena energije i pritisak na industriju.
Kako ističe Timo Wollmershaeuser iz Ifo Institute:
“Energetski šok nakon početka rata s Iranom snažno pogađa oporavak, no ekspanzivna fiskalna politika podupire domaću ekonomiju i sprečava još snažniji pad.”
Iako fiskalni poticaji ublažavaju kratkoročne udare, oni istovremeno otvaraju pitanje dugoročne održivosti javnih financija.
Inflacija i industrijski pritisci
Instituti procjenjuju da bi inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... mogla dosegnuti 2,6 posto ove godine, a zatim porasti na 2,9 posto u 2027. godini. Istodobno, Bundesbank upozorava da bi u kratkom roku inflacija mogla ubrzati prema tri posto zbog rasta cijena energenata.
Posebno je pogođena kemijska industrija, koja se suočava s visokim troškovima energije i smanjenom konkurentnošću.
Osim toga, industrijski sektor opterećen je niskom iskorištenošću kapaciteta. Izvoz stagnira, što dodatno naglašava strukturne slabosti, uključujući pad konkurentnosti i trgovinske prepreke.
Fiskalni rizici i rast javnog duga
Prema procjenama, proračunski manjak mogao bi dosegnuti 3,7 posto BDP-a ove godine, uz daljnje povećanje na 4,2 posto do 2027. godine. Posljedično, javni dug mogao bi narasti na 67,2 posto BDP-a.
Takva razina odstupa od fiskalnih pravila postavljenih u okviru Maastricht Treaty, što dodatno povećava pritisak na buduće fiskalne politike.
Poziv na reforme
Instituti naglašavaju da su fiskalni poticaji samo privremeno rješenje. Dugoročno, Njemačka će morati provesti fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme.
Kako prenosi Euronews, njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche poručuje:
“Poruka proljetne prognoze instituta je jasna. Sukob na Bliskom istoku povećava pritisak na političare da se uhvate u koštac sa strukturnim reformama.”
Tržište rada i demografski izazovi
Slabiji gospodarski rast imat će posljedice i na tržište rada. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti porasti na 6,4 posto ove godine, prije nego što se blago smanji na 6,2 posto u sljedećoj godini.
Dugoročno, jedan od najvećih izazova ostaje starenje radne snage, što dodatno ograničava potencijal rasta.
Nužnost promjene ekonomskog modela
Njemačka se nalazi na prekretnici. Kombinacija vanjskih šokova i unutarnjih slabosti zahtijeva redefiniranje ekonomskog modela.
Ključni izazov više nije samo kratkoročni oporavak, već povećanje dugoročne produktivnosti i konkurentnosti. Bez reformi tržišta rada, energetskog sustava i industrijske politike, njemačko gospodarstvo riskira ulazak u razdoblje trajno niskog rasta.
