Radno vrijeme u Njemačkoj moglo bi doživjeti najveću promjenu u više od jednog stoljeća nakon što je vladajuća koalicija Unije i SPD-a najavila reformu Zakona o radnom vremenu koja bi praktično ukinula klasični osmosatni radni dan.
Umjesto sadašnjeg modela, prema kojem zaposlenik u pravilu ne smije raditi više od osam sati dnevno, novi sustav fokus prebacio bi na ukupni broj odrađenih sati tijekom tjedna.
To znači da bi kompanije i zaposlenici imali znatno veću fleksibilnost u rasporedu rada, ali i da bi pojedini radni dani mogli trajati osjetno dulje nego danas.
Njemačka otvara pitanje koje mijenja cijelu europsku kulturu rada
Njemačko pravilo o osmosatnom radnom danu postoji još od 1918. godine i desetljećima je predstavljalo jedan od temelja europskog radnog zakonodavstva.
Trenutačni zakon jasno definira:
- standardni maksimum od osam sati rada dnevno
- te mogućnost produženja do deset sati samo u iznimnim slučajevima
Nova reforma označila bi povijesni zaokret.
Prema prijedlogu vladajuće koalicije, najvažnije više ne bi bilo koliko je zaposlenik radio tijekom jednog dana, nego koliko je ukupno radio tijekom tjedna.
Takav model već postoji u dijelovima tehnološkog i konzultantskog sektora, gdje kompanije pokušavaju prilagoditi rad fleksibilnijim projektima, radu na daljinu i međunarodnim timovima.
No sada bi se isti princip mogao proširiti na mnogo širi dio njemačkog tržišta rada.
Poslodavci tvrde da Njemačka više nema luksuz rigidnog modela rada
Predsjednik njemačke Udruge poslodavaca Rainer Dulger odbacio je kritike da reforma vodi prema iscrpljujućim radnim danima.
“S mentalitetom republike koja radi na pola radnog vremena nećemo uspjeti svladati demografske izazove koji su pred nama”, poručio je Dulger.
Ta izjava vrlo jasno pokazuje što stoji iza reforme.
Njemačka ekonomija suočava se s:
- starenjem stanovništva
- nedostatkom radne snage
- sporijim gospodarskim rastom
- i sve većim pritiskom na produktivnost
Kompanije zato traže model koji omogućuje:
- fleksibilnije rasporede
- brže prilagođavanje tržištu
- i intenzivnije korištenje radnog vremena
Za poslodavce je ključno pitanje kako održati konkurentnost u trenutku kada:
- Kina agresivno povećava industrijsku proizvodnju
- SAD ubrzano ulaže u AI i produktivnost
- a Europa istodobno ulazi u demografski najteže razdoblje u modernoj povijesti
Sindikati strahuju da fleksibilnost znači duže radne dane
Dok poslodavci govore o modernizaciji rada, sindikati upozoravaju da bi reforma mogla otvoriti prostor za:
- dulje smjene
- veći pritisak na zaposlenike
- i slabljenje radničkih prava
Posebno ih zabrinjava mogućnost da bi fleksibilniji zakon u praksi mogao povećati očekivanja poslodavaca bez proporcionalne zaštite zaposlenika.
Kritičari upozoravaju da granica između:
- “fleksibilnosti”
- i “stalne dostupnosti”
u digitalnoj ekonomiji postaje sve tanja.
To je posebno osjetljivo u sektorima gdje:
- rad na daljinu briše granicu između privatnog i poslovnog života
- međunarodni timovi rade kroz različite vremenske zone
- a digitalni alati omogućuju stalnu povezanost sa zaposlenicima
Reforma rada povezuje se i s lakšim otpuštanjem zaposlenika
Dodatne kontroverze izazvala je Dulgerova ideja o fleksibilnijem pravu na otkaz.
Prema njegovim riječima, kompanijama bi trebalo omogućiti brže prilagođavanje zaposlenosti novim tržišnim uvjetima.
“Fleksibilnije pravo na otkaz moglo bi pomoći tvrtkama da zapošljavanje brže prilagode novim tržišnim prilikama i šansama”, izjavio je.
Upravo je taj dio dodatno razljutio radničke organizacije.
Jer mnogi u Njemačkoj sada strahuju da reforma radnog vremena nije izolirana promjena nego dio šire transformacije tržišta rada u kojoj:
- sigurnost zaposlenja slabi
- fleksibilnost postaje dominantan model
- a rizik poslovanja sve više prelazi na zaposlenike
Njemačka pokušava redefinirati odnos između rada i produktivnosti
Rasprava koja se sada vodi u Njemačkoj mnogo je veća od samog pitanja broja sati rada.
Radi se o pokušaju redefiniranja odnosa između:
- produktivnosti
- fleksibilnosti
- kvalitete života
- i konkurentnosti europske ekonomije
Njemačka desetljećima simbolizira stabilan model rada:
- snažna radnička prava
- kolektivni ugovori
- i relativno jasna granica između poslovnog i privatnog života
No digitalna ekonomija, rad na daljinu i demografski pritisci postupno mijenjaju taj model.
Radno vrijeme u Njemačkoj postaje pitanje budućnosti europske ekonomije
Promjena zakona u najvećoj europskoj ekonomiji mogla bi imati posljedice daleko izvan granica Njemačke.
Ako Berlin doista prijeđe na fleksibilniji tjedni model rada, pritisak za slične reforme vrlo brzo mogao bi se proširiti i na ostatak Europe, posebno u državama koje se suočavaju s manjkom radne snage, sporijim rastom produktivnosti i pritiskom sve agresivnije globalne konkurencije.
Zato rasprava o radnom vremenu u Njemačkoj nije samo pitanje organizacije rada. Ona pokazuje kako Europa pokušava prilagoditi tržište rada ekonomiji koja postaje brža, digitalnija i neusporedivo konkurentnija nego prije deset ili dvadeset godina.
