Prema prvim procjenama Eurostat, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku izražen u standardu kupovne moći u Europskoj uniji prošle godine dosegnuo je prosječnih 41.600 eura. Međutim, iza tog agregatnog prosjeka kriju se izrazito heterogene razine ekonomskog razvoja među državama članicama.
Raspon BDP-a po stanovniku kretao se između 68 i čak 239% prosjeka EU, što potvrđuje postojanje dubokih strukturalnih razlika unutar jedinstvenog tržišta.
Najrazvijenije ekonomije značajno iznad prosjeka
Na vrhu ljestvice i dalje dominira Luksemburg, čiji BDP po stanovniku doseže 239 % prosjeka EU. Slijedi Irska s 237%, što odražava snažnu prisutnost multinacionalnih kompanija i specifičnu strukturu gospodarstva.
Među državama koje značajno nadmašuju prosjek nalaze se i Nizozemska (134%), Danska (127%), Austrija (117%) te Njemačka i Belgija s po 115% prosjeka EU.
Grupu iznadprosječnih gospodarstava dodatno čine Švedska i Malta, koje dosežu oko 110% europskog prosjeka.
Ukupno je samo 10 od 27 članica EU, odnosno oko 34% ukupnog stanovništva Unije, ostvarilo razinu BDP-a po stanovniku iznad prosjeka.
Srednja skupina: stabilnost uz blago odstupanje
Značajan broj država nalazi se u tzv. konvergencijskoj zoni, unutar relativno uskog raspona od prosjeka EU. Slovenija se ističe s 91% prosjeka, što predstavlja blagi napredak u odnosu na prethodnu godinu.
Uz Sloveniju, unutar 10 postotnih bodova od prosjeka nalaze se i Francuska, Italija, Španjolska, Cipar i Češka, što ukazuje na relativno stabilnu, ali ne i dominantnu ekonomsku poziciju.
Donji dio ljestvice: izazovi konvergencije
Na suprotnoj strani spektra nalaze se države s najnižim razinama ekonomskog standarda. Bugarska, Grčka i Latvija bilježe oko 71% prosjeka EU.
Također, Portugal, Poljska i Litva nalaze se između 10% i 20% ispod prosjeka, što ukazuje na kontinuirane izazove u procesu ekonomske konvergencije.
EU između konvergencije i divergencije
Podaci potvrđuju da, unatoč jedinstvenom tržištu i kohezijskoj politici, Europska unija i dalje funkcionira kao skup ekonomija različitih brzina. Dok dio država ostvaruje visoku razinu produktivnosti i dohotka, druge se i dalje suočavaju s ograničenjima u rastu i strukturnim slabostima.
U tom kontekstu, BDP po stanovniku ostaje ključni indikator ne samo ekonomske snage, već i realnog životnog standarda unutar Europske unije.


