Zašto je tako teško dobiti dobre savjete vezane za karijeru?
Prvo, tu je činjenica da većina nas misli da smo pametniji i mudriji nego što zapravo jesmo. Zapravo, istraživanja sugeriraju da mnogi od nas (osobito oni koji se bore da postignu svoje ciljeve) često daju savjete kako bi podigli vlastito samopouzdanje ili kako bi se osjećali pametnijima.
Drugo, većina savjeta o “zlatnom standardu” – koji se prenose kroz generacije – je zastarjela. Iako godine ne čine ljude automatski mudrijima, vjerojatnije je da ćemo tražiti savjet od naših starijih kolega, pod pretpostavkom da se njihovo iskustvo pretvara u znanje. Ova pretpostavka je opasna. Kontekst i okolnosti se mijenjaju s vremenom. Ako savjetodavac ne vodi računa o tome, može nam dati “riječi mudrosti” koje nisu relevantne za naše jedinstvene situacije.
Treće, mnogo korisnih i praktičnih savjeta “zarobljeno” je u mozgovima onih koji doista znaju stvari, ali su ili prezauzeti da bi ponudili pomoć, preskromni da govore ili ih drugi ne prepoznaju kao stručnjake. Ovo može objasniti popularnu mantru: “Oni koji mogu, rade; oni koji ne mogu, podučavaju.”
Ovo je šteta jer bi smanjenje jaza između ponude i potražnje dobrih savjeta pomoglo mnogim ljudima i učinilo svijet boljim mjestom. Unatoč činjenici da živimo u doba znanja, većina nas još uvijek donosi loše odluke o svojim karijerama. Samo 13% nas zapravo voli svoj posao. A kada naši interesi i vještine nisu u skladu s našim poslom, nezadovoljstvo postaje norma.
Uloga savjetnika
Ali zamislite suprotno: svijet u kojem većina nas napreduje, otključava svoj pravi potencijal i postiže više razine uspjeha i zadovoljstva u karijeri, jednostavno zato što smo napravili bolje izbore, a sve zahvaljujući boljem savjetu.
Dobra vijest je da je ova budućnost moguća. U nekom trenutku, svi ćemo prerasti u ulogu savjetnika. Svi ćemo mi biti iskusni profesionalci – upravitelji, mentori ili stručni suradnici – od kojih drugi traže vodstvo. Bez obzira koliko trenutno imate godina, postoje neke korisne lekcije iz o tome kako dati dobar savjet, i kako izbjeći davanje lošeg savjeta, nekome tko ga traži.
Što prije naučite kako to učiniti, to će vaše radno mjesto (i svijet) biti bolji. Evo tri stvari kako trebate i tri stvari kako ne smijete davati savjete svojim kolegama.
DA
1) Usredotočite se na njihovu situaciju.
Iako prepričavanje vlastitih postupaka ponekad može biti od pomoći, vaš će savjet biti mnogo učinkovitiji ako ga možete prilagoditi situaciji osobe koja traži savijet.
Na primjer, ako mlađem kolegi dajete savjete o tome kako zatražiti povišicu, uzmite u obzir njihove specifične okolnosti: koliko bi netko na njihovom položaju i u njihovom dijelu posla trebao očekivati plaću na današnjem tržištu rada. Koliko cijene plaću u usporedbi s drugim čimbenicima. Što bi još trebali uzeti u obzir tijekom pregovora (mogućnosti učenja i razvoja, fleksibilno radno vrijeme, mogućnosti rada na daljinu, ravnoteža između poslovnog i privatnog života). U biti, vaš bi zadatak trebao biti ponuditi im svježu perspektivu i ukazati na poglede koje možda zanemaruju. To zahtijeva svijest o njihovoj trenutnoj situaciji.
Razumijevanje njihove perspektive također će vam pomoći da vježbate empatiju, odnosno sposobnost razumijevanja i osjećaja kroz što druga osoba prolazi. Učinite to i vaš će savjet biti puno relevantniji od dijeljenja osobne priče koja se dogodila u drugačijem vremenu ili kontekstu (i oočekivanja da je sugovorniku stalo do takve priče ili da lekciju primijeniti na vlastitu karijeru).
2) Pomozite da shvate ono što joj je potrebno.
Najkorisniji savjet pomaže ljudima da svoje želje usklade sa svojim potrebama. Zamislite to ovako: ako je netko dobar u dobivanju onoga što želi, ali ono što želi nije ono što mu treba, onda samo brzo trči u pogrešnom smjeru. Nevažni ciljevi i ciljevi koji se ne ostvaruju dovode do velikih pogrešaka u karijeri.
Znajući to, možete poboljšati kvalitetu svojih savjeta tako što ćete biti pouzdani misaoni partner. Za početak, onome koji traži saviet postavite pitanja kako biste razjasnili njegove potrebe. Umjesto pružanja trenutnog rješenja, na primjer, pomozite mu identificirati ključni problem koji treba riješiti.
Pitajte ga o njegovim dugoročnim ciljevima. Gdje žel biti za pet godina? Gdje ne želi biti? Kako se taj narativ usklađuje s njegovim vrijednostima? Što s njegovom trenutnom situacijom nije u skladu s njegovim vrijednostima? Što je ono što jednostavno mora imati i o čemu ne želi pregovarati? Pomozite mu da artikulira svoje dublje motive. Nakon što vidite širu sliku ili “što” i “zašto” iza njihovih problema, možete mu pomoći da shvati “kako”.
3) Budite domišljati.
Dobar savjet je koristan, ali upoznavanje, veze, podrška, mentorstvo i sponzorstvo vjerojatno će učiniti još veću razliku za osobu kojoj pokušavate pomoći. Zapravo, koliko god bili dobri u davanju savjeta, postat ćete još važniji ako možete djelovati i kao kanal prema drugim ljudima koji mogu otvoriti vrata novim prilikama.
Na primjer, ako vas netko pita kako dobiti pripravnički staž, možete ga uputiti na različite resurse ili (mnogo bolje) obaviti nekoliko poziva kako biste ga preporučili potencijalnim poslodavcima. Isto tako, postoji razlika između pomaganja nekome da odluči gdje možda želi studirati i povezivanja s ljudima koji tamo stvarno studiraju ili predaju. Drugi scenarij pojačava njihovo iskustvo i izlaže ih različitim, relevantnim perspektivama.
Ukratko, trebali biste vidjeti svoj savjet kao dio ukupne jednadžbe. Aktivno uklanjanje prepreka, poticanje ključnih sudionika i zalaganje za onoga koji traži savjet ono je što će unaprijediti njegovu karijeru.
NE
1) Nemojte se pretvarati da znate više nego što znate.
Čak i ako znate više od osobe kojoj pokušavate pomoći, najbolje je ostati unutar svog područja stručnosti, koliko god ono bilo usko. Unatoč svim popularnim raspravama o zamkama sindroma varalice, svijet mnogo više pati od obrnutog slučaja — a to su ljudi koji nisu tako dobri kao što misle da jesu.
Da stvari budu još gore, te pojedince često drugi ne otkriju. Što objašnjava popularnost samoproglašenih gurua i stručnjaka koji se ističu u utjecanju na druge bez mnogo dokaza koji podupiru njihove tvrdnje. Izbjegavajte doprinositi ovom problemu. Iznenađujuće je lako: osim ako stvarno ne znate što govorite, šutite. Što manje iskusite sindrom prevaranta, veća je vjerojatnost da ste pravi prevarant.
2) Nemojte gledati s visine, držati predavanja ili se razmetati.
Cilj davanja savjeta trebao bi biti pomoći drugima, a ne pozicionirati sebe kao stručnjaka, razmetati se ili upravljati dojmovima. Ovo pravilo će vam pomoći da budete učinkovitiji u davanju savjeta. Oni koji drže lekcije, razmeću se ili se hvale često se smatraju snishodljivima i nepovjerljivima.
Suprotno onome što ljudi misle, prihvaćanje onoga što ne znate i pokazivanje nekih rupa u znanju povećat će povjerenje koje ljudi imaju u vas. To pokazuje da ste uvjerljivi i dovoljno sigurni u sebe da budete iskreni.
3) Nemojte davati loše savjete!
Na ovom popisu ne može biti važnijeg nemoj. Možda zvuči očito, ali svijet je pun ljudi koji završe u pogrešnim karijerama, brakovima i životima, ne zato što su propustili zatražiti savjet, već zato što su dobili užasne savjete i slijedili ih.
Ako ono što nudite nije korisno, prihvatite to. Postoje drugi načini da ljudima date do znanja da vam je stalo do njih. Primjerice, možete im otvoreno reći da vi niste adresa i uputiti ih na korisniji izvor ili osobu. Zapamtite da ne postoji jasna formula za uspjeh. Većina karijera se rađa metodom pokušaja i pogrešaka. Samo zato što ovaj put ne možete ponuditi savjet ne znači da ne možete nekome biti dugoročni misaoni partner ili mentor tijekom cijelog njegovog putovanja.
***
Posljednja preporuka je za one koji traže savjete, a ne za one koji ih daju. Kako biste proširili svoje znanje i donosili najbolje informirane odluke, budite proaktivni u potrazi. Pažljivo proučite vjerodajnice, stručnost i znanje onih koji vam daju savjete i tražite višestruke perspektive. Iznad svega, ne bojte se eksperimentirati. Najčešće, najbolji savjet nije univerzalno “istinit” ili “dokazan”. To je savjet koji vas tjera da istražujete nove stvari i gura vas da postanete raznolikija verzija sebe.
Izvor: Ascend; prijevod i prilagodba: Financa.ba
