Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Inflacija u Velikoj Britaniji dosegnula 3,5 posto, troškovi proizvođača rastu brže

Godišnja inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je u rujnu na 3,5 posto, najvišu razinu od listopada 2025. Motorna goriva bila su 29,8 posto skuplja nego godinu ranije, dok su ulazne cijene britanskih proizvođača porasle 8,3 posto. Energetski šok već je povećao troškove proizvodnje i prijevoza, ali Bank of England zasad vidi ograničen prijenos tih troškova na ostale potrošačke cijene.

Prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS), godišnja inflacija ubrzala je s kolovoških 3,1 posto za 0,4 postotna boda. U srpnju je iznosila 2,9 posto. Rujanska stopa premašila je i očekivanja ekonomista od 3,4 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su 0,4 posto, nakon kolovoškog rasta od 0,5 posto. Godišnja inflacija tako je ubrzala premda je mjesečni rast cijena bio nešto sporiji.

Gorivo najviše pridonijelo ubrzanju inflacije

Prosječna cijena benzina u rujnu je dosegnula 169,5 penija po litri, odnosno 8,2 penija više nego u kolovozu. Dizel je poskupio za 10,7 penija, na 192,5 penija po litri.

Godišnja stopa poskupljenja motornih goriva od 29,8 posto najviša je od kolovoza 2022. Benzin je dosegnuo najvišu prosječnu cijenu od tog mjeseca, a dizel od srpnja iste godine.

Prijevoz je ukupnoj godišnjoj inflaciji pridonio s 0,94 postotna boda, najviše među pojedinačnim kategorijama standardnog indeksa potrošačkih cijena (CPI). Godišnja stopa poskupljenja prijevoza porasla je s 4,6 posto u kolovozu na 6,6 posto u rujnu.

Na ubrzanje inflacije prijevoza utjecale su i zrakoplovne karte. One su u rujnu pojeftinile 19,5 posto u odnosu na kolovoz, ali su godinu ranije u istom razdoblju pojeftinile 28,8 posto. Manji sezonski pad ove godine pridonio je povećanju njihove godišnje stope inflacije.

Istodobno, godišnja inflacija hrane i bezalkoholnih pića ostala je na 1,3 posto, dok je kod restorana i hotela usporila s 4,1 na 3,8 posto.

Troškovi britanskih proizvođača porasli 8,3 posto

Prema rujanskom izvješću ONS-a o proizvođačkim cijenama, ulazne cijene britanskih proizvođača porasle su 8,3 posto na godišnjoj razini, nakon 6,7 posto u kolovozu. Izlazne cijene, odnosno cijene proizvoda na izlazu iz tvornica, porasle su 4,6 posto, nakon prethodnih 3,8 posto. To je najviša godišnja stopa rasta izlaznih proizvođačkih cijena od travnja 2023.

Najveći doprinos ubrzanju proizvođačke inflacije dolazi iz energetskog sektora. Sirova nafta poskupjela je 14 posto na mjesečnoj razini i najviše pridonijela povećanju godišnje stope inflacije ulaznih cijena. Rafinerijski naftni proizvodi poskupjeli su 9,1 posto na mjesečnoj razini i bili glavni pokretač ubrzanja izlaznih proizvođačkih cijena.

Cijene koksa i rafinerijskih naftnih proizvoda na izlazu iz proizvodnje porasle su 63,3 posto na godišnjoj razini. Taj pokazatelj odnosi se na proizvođačke cijene i ne treba ga poistovjećivati s maloprodajnim poskupljenjem motornih goriva od 29,8 posto.

Ulazne proizvođačke cijene rastu brže od izlaznih, ali razlika između tih indeksa ne pokazuje koliko su pojedinačne kompanije povećane troškove prenijele na kupce. Za procjenu učinka na njihove marže bili bi potrebni dodatni podaci o poslovanju.

Transport i skladištenje skuplji 10,7 posto

Cijene usluga transporta i skladištenja u trećem tromjesečju bile su 10,7 posto više nego godinu ranije, nakon godišnjeg rasta od 8,7 posto u drugom tromjesečju.

ONS povećanje povezuje s višim vozarinama i naknadama za gorivo u okolnostima sukoba na Bliskom istoku i poremećaja na energetskom tržištu.

Na tromjesečnoj razini rast cijena transporta i skladištenja ipak je usporio sa 7 posto u drugom tromjesečju na 2,5 posto u trećem.

Godišnja stopa tako pokazuje da su logističke usluge znatno skuplje nego godinu ranije, dok tromjesečni podaci upućuju na usporavanje novog rasta. Iz objavljene statistike ne može se utvrditi koliki će dio povećanih logističkih troškova završiti u maloprodajnim cijenama.

Bank of England: prijenos energetskog šoka zasad je ograničen

Temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, porasla je u rujnu na 2,8 posto, nakon 2,6 posto u kolovozu. Godišnja inflacija usluga ubrzala je s 3,4 na 3,7 posto.

Unatoč tim povećanjima, Bank of England zasad ne vidi snažne dokaze da su poskupljenja energije izazvala širok rast ostalih cijena i plaća.

U zapisniku rujanske sjednice Odbora za monetarnu politiku banka je navela da su sekundarni učinci energetskog šoka zasad ograničeni. Procijenila je i da je neizravni prijenos povećanih energetskih troškova kroz opskrbne lance bio manji od očekivanog.

Prema tadašnjoj procjeni banke, izravni učinci cijena energije objašnjavali su približno 0,7 postotnih bodova od ukupno 1,1 postotnog boda prekoračenja inflacijskog cilja u kolovozu, kada je godišnja inflacija iznosila 3,1 posto. Najveći dio tog izravnog učinka odnosio se na motorna goriva.

Ta procjena ne odnosi se na rujansku inflaciju od 3,5 posto. Ipak, pokazuje zašto središnja banka razlikuje izravno poskupljenje energije od mogućeg trajnijeg rasta cijena u ostatku gospodarstva.

Bank of England upozorava da bi dulje razdoblje visokih i nestabilnih cijena energije moglo povećati rizik prijenosa troškova na plaće i druge cijene.

Hoće li Bank of England povećati kamate u studenome?

Bank of England u rujnu je zadržala referentnu kamatnu stopu na 3,75 posto. Za tu odluku glasovalo je šest članova Odbora za monetarnu politiku, dok su Megan Greene, Catherine L. Mann i Huw Pill podržali povećanje na 4 posto.

Središnja banka u rujanskim je procjenama očekivala da bi inflacija početkom 2027. mogla dosegnuti nešto više od 4 posto. Rujanski podaci ONS-a, objavljeni 21. listopada, pokazali su brži rast potrošačkih cijena od očekivanja ekonomista, uz istodobno ubrzanje temeljne inflacije i inflacije usluga.

Energetski šok već je utjecao na uvjete zaduživanja. Prema rujanskom zapisniku, ponuđene kamatne stope na dvogodišnje stambene kredite s fiksnom kamatom bile su približno 0,95 postotnih bodova više nego prije početka sukoba na Bliskom istoku. Taj podatak odnosi se na stanje razmatrano u rujnu, a ne nužno na aktualne ponude banaka u listopadu.

O mogućnosti povećanja kamata i promjenama u upravljanju portfeljem državnih obveznica financa.ba ranije je pisala u analizi Bank of England razmatra više kamate, ali mora usporiti prodaju obveznica. Nakon te objave banka je zadržala referentnu kamatu i usvojila plan postupnog smanjivanja portfelja državnih obveznica do kraja 2034. godine.

Sljedeća odluka Bank of England o kamatnim stopama zakazana je za 5. studenoga 2026., prije objave listopadskih podataka o inflaciji, koje ONS planira objaviti 18. studenoga.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno