Prvi čip u BiH, koji su izradili studenti Elektrotehničkog fakulteta (ETFETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz...) u Banja Luci. Predstavljen je jučer nakon višegodišnjeg rada na ovom projektu. Iako nije napravljen u komercijalne svrhe, njegova cijena na tržištu će biti oko 30.000 eura.
Aleksandar Pajkanović, docent na ETF-u, nositelj nekoliko kolegija iz područja razvoja čipova na Zavodu za elektroniku, istaknuo je kako je CMOS tehnološki proces najsofisticiranija tehnologija koja postoji u svijetu. Te da je komercijalno dostupan, a da su to svladali i pokazali to je realizacija čipa.
– Posebno je važno istaknuti da je ova tehnologija važna kao strateški resurs, vojni i industrijski. Te u visokom obrazovanju, a najvažnije je da se na ovaj način svrstavamo u rang svjetskih sveučilišta koja proučavaju ovo područje. . Uobičajeno je da se implementacija čipova provodi na doktorskom studiju. No uz velike napore uspjeli smo to i sa studentima treće godine. Ovaj čip nije namijenjen komercijalizaciji. Razvili smo ga da pokažemo sposobnost i moć nad tako naprednom tehnologijom – naglasio je Pajkanović i dodao da su u njegovu izradu uložili beskrajno mnogo truda, rada i znoja.
– Ono što se može mjeriti je da je tvrtka iz Beča donirala sredstva u vrijednosti od oko 5.000 eura. Čip nije mogao završiti na tržištu jer je proizveden pod određenim klauzulama. No kvadratni milimetar silicija po povlaštenim uvjetima za sveučilište, po kojima smo proizvodili, iznosi oko 4000 eura. Za takvu malo stariju tehnologiju, industrijska vrijednost je reda veličine od 20.000 do 30.000 eura – pojasnio je Pajkanović.
Ideja se rodila još 2016.god.
Vanja Žerić, bivša studentica ovog fakulteta koja je kolegij na kojem su radili na čipu pohađala još 2019. godine. Kaže da je ideja da se počne raditi na čipu koji bi se jednog dana mogao proizvoditi rodila kod profesora Aleksandar Pajkanović.
– Svima je ta ideja bila odlična i rado smo je prihvatili raditi. U pitanju su bila dva čipa. Jedan je regulator napona koji ima mogućnost stabilizacije napona 1,8 i 3,3 volta. Dok je drugi bio oscilator na kojem je radio drugi tim. Na shemi smo radili dva mjeseca, a kasnije smo zajedno s profesorom spojili ta dva sklopa u jedan čip kako bi se on mogao izraditi i u tome smo na kraju uspjeli – rekao je Žerić.
Kako kaže, od 2016. godine, kada su ušli na fakultet, počeli su raditi na tome, jer su, ističe, morali steći znanje da bi to mogli početi provoditi.
– S obzirom na to da se radi o maloj seriji proizvodnje, moja je procjena da bi ovaj čip mogao stajati između 25.000 i 30.000 eura – rekao je Žerić.
I Dejan Gutić, apsolvent ETF-a, kaže da je to bilo nešto novo za njih, ali i za profesore, jer nije bila obična laboratorijska vježba.
– Ni iz čega smo napravili nešto veliko. Ovdje smo prvo napravili simulaciju projekta, gdje smo provjerili da radi kako treba prije implementacije u tvornici. Kada bismo ovako nešto pokrenuli ovdje, to bi zaista puno značilo za BiH, ali i za cijelu regiju. Rekao je Gutić i dodao da se čip ne može koristiti u komercijalne svrhe, već je njegova svrha da studenti nauče kako se djela.
Zoran Đurić, dekan ETF-a Banjaluka, ističe da je ovo jako važno za fakultet
– Ovo je jedan od dokaza da ono što radimo na fakultetu ima smisla i daje dobre rezultate. U prethodne dvije godine naši su studenti ostvarili značajne rezultate na raznim natjecanjima, a neki od kolega koji su sudjelovali u izradi čipova bili su na tim natjecanjima. Fakultet se trudi realizirati zanimljive projekte, ali nedostaje nam podrška države. Većinu projekata realizirali smo samoinicijativno, pa bi nam trebala puno veća potpora da radimo na ozbiljnijim stvarima – rekao je Đurić.
Što se tiče inovacija, kaže da trenutno rade na nečemu novom te je ideja da se na globalno tržište plasira potpuno novi proizvod. Ali o tome još ne može govoriti.
Izvor: biznisinfo.ba
