Tijekom pandemije koronavirusa dogodila se velika promjena u načinu rada mnogih zaposlenika. Udaljeni rad postao je svakodnevica, a kućni prostori zamijenili su korporativne urede. Iako je mnogima ta tranzicija bila šokantna, neki su se brzo prilagodili i otkrili brojne prednosti takvog načina rada.
Promjena radnih navika
Izostanak jutarnjih gužvi, traženja parkinga i gubljenja vremena postao je jedna od glavnih pogodnosti. Ljudi su počeli više spavati, posvećivati se kućanskim obavezama ili jednostavno imati više vremena za sebe. Ubrzo su mnogi shvatili da im takav životni ritam više odgovara od onog klasičnog, uredskog.
Kako je pandemija počela jenjavati, poslodavci su postupno pozivali zaposlenike natrag u urede. Neki su uveli hibridni model, drugi su zahtijevali potpuni povratak. Iako su se neki zaposlenici bez većih problema prilagodili novoj-staro rutini, dio njih odbija ponovno raditi iz ureda.
Znanstvenici s King’s Collegea u Londonu proveli su istraživanje temeljeno na podacima jedne britanske vladine agencije. Njihovi rezultati pokazuju pad spremnosti zaposlenika da se vrate u uredske prostore. Dok je 2022. godine to bilo prihvatljivo za 54 posto ispitanika, do kraja prošle godine brojka je pala na 42 posto.
Podjela stavova između zaposlenika i poslodavaca
Istovremeno, raste broj zaposlenika koji su spremni napustiti posao ako povratak u ured postane obvezan. Prije tri godine to je izjavilo pet posto radnika, a sada ih je već deset posto. Također, 50 posto zaposlenih reklo je da bi promijenilo posao u slučaju prisilnog povratka, u odnosu na 40 posto godinu ranije.
Žene u većoj mjeri preferiraju rad na daljinu. Njih 55 posto bi promijenilo posao ako bi morale natrag u ured, dok bi njih osam posto dalo otkaz odmah. To je posebno izraženo kod majki koje imaju malu djecu. Među njima bi se samo trećina vratila u ured kad bi to postala obveza.
S druge strane, razlozi za povratak koje navode poslodavci variraju. Šefovi često ističu kako je u uredima prisutna bolja međusobna suradnja i veća kreativnost. Smatraju i da su zaposlenici učinkovitiji kada su fizički prisutni na radnom mjestu. No zaposlenici sumnjaju da se iza toga zapravo krije potreba za većom kontrolom i nadzorom.
Iako mišljenja ostaju podijeljena, neka istraživanja pokazuju da radnici na daljinu često postižu bolje rezultate. Unatoč tome, mnogi poslodavci još uvijek nisu spremni u potpunosti prihvatiti tu promjenu. Sukob između tradicionalnih praksi i modernih radnih modela tako i dalje traje.
Kako prenosi Zimo, sve je više zaposlenika koji su svjesni što žele od radnog okruženja. Kada jednom osjete slobodu koju donosi fleksibilniji način rada, teško se vraćaju na staro. To stvara novu dinamiku na tržištu rada, koja će zasigurno još dugo biti tema rasprava.
