Sankcije koje je uvela američka administracija Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvaraju pitanje energetske stabilnosti Balkana, osobito Bosne i Hercegovine, gdje ta kompanija posjeduje desetke benzinskih postaja te ima ulaganja u istraživanje nafte i plina.
Uvođenjem sankcija američkog Ministarstva financija (OFAC) kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS), regija je ušla u novu fazu energetskih napetosti. NIS, koji je većinski u vlasništvu ruskog energetskog giganta Gazprom Nefta, našao se pod izravnim udarom zbog nastavka poslovanja i povezanosti s ruskim kapitalom, što Washington tumači kao kršenje režima sankcija protiv Ruske Federacije.
Iako su prve odluke o sankcijama donesene još početkom 2025. godine, njihova je stvarna primjena započela tek tijekom jeseni, kada je OFAC prestao produljivati takozvane „opće licence“, koje su omogućavale ograničeno poslovanje NIS-a s europskim partnerima. Od tada su blokirane određene transakcije, otežano je plaćanje i uvoz sirove nafte, a transport ruske nafte više se ne odvija kroz iste kanale kao ranije.
Utjecaj na Bosnu i Hercegovinu
Iako NIS nema rafineriju u BiH, posljedice sankcija osjećaju se i unutar granica zemlje. Kompanija, putem svojih podružnica i brendova, u BiH upravlja s više od 40 benzinskih postaja, dok kroz zajedničke projekte – prije svega kompaniju Jadran Naftagas – sudjeluje u istraživanju nafte i plina na teritoriju Republike Srpske.
To znači da svako ograničenje u nabavi, plaćanju ili logistici izravno utječe na opskrbu gorivom u BiH, osobito u entitetu Republika Srpska, gdje je NIS-ova maloprodajna mreža najzastupljenija. Analitičari upozoravaju da bi privremeni prekidi u isporukama ili problemi u bankarskim kanalima mogli izazvati nestašice ili rast cijena, ako ne uslijedi brza reakcija drugih dobavljača.
Stručnjaci za međunarodne sankcije ističu da najveći rizik za BiH nije samo manjak goriva, nego i sekundarni učinci sankcija – mogućnost da američke financijske institucije uvedu ograničenja i prema tvrtkama koje posluju s NIS-om. To bi moglo pogoditi banke i distributere u BiH koji surađuju s tom kompanijom, stvarajući dodatni pritisak na lokalno tržište.
Što slijedi?
Prema izvješćima Reutersa, Financial Timesa i regionalnih portala, NIS pokušava restrukturirati dio poslovanja kako bi zadržao prisutnost na tržištima izvan Srbije, uključujući i BiH. No bez novog režima izuzeća od sankcija, kompaniji će biti teško održati isti opseg operacija.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi energetska stabilnost BiH mogla ovisiti o brzini kojom će se drugi distributeri prilagoditi situaciji i povećati svoje isporuke, piše Forbes. Ovo je test za cijelu regiju – ne samo za NIS, nego i za sposobnost država da diversificiraju opskrbu i smanje ovisnost o jednoj kompaniji.
Sankcije protiv NIS-a nisu samo tehničko pitanje – one su signal dubokih promjena u energetskom krajoliku Balkana. Bosna i Hercegovina, kao zemlja čije tržište goriva uvelike ovisi o regionalnim tokovima, mora brzo reagirati i uspostaviti alternativne kanale opskrbe.
U suprotnom, mogla bi se naći u situaciji da plaća cijenu tuđe energetske politike.
