Sigurna utočišta snažno su započela 2026. godinu. Raširena globalna neizvjesnost pogurala je zlato i srebro na nove rekorde, dok je švicarski franak dosegnuo najviše razine u posljednjih jedanaest godina. No u Švicarskoj kreatori politike tu snagu prate s rastućom zabrinutošću.
Švicarski franak ove je godine već ojačao 3,5% u odnosu na američki dolar, potaknut nepredvidivom trgovinskom politikom SAD-a, pitanjima o neovisnosti Federalnih rezervi te prijetnjama američke vojne intervencije na Grenlandu, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku.
Dominacija nad dolarom
Rast u 2026. nadovezuje se na snažnu 2025., kada je franak ojačao 12,7% prema dolaru. U utorak je dosegnuo 11-godišnji maksimum, zadržavajući se blizu tih razina i u srijedu ujutro, unatoč blagom smanjenju dobitaka.
„Svaka daljnja geopolitička eskalacija znači veću neizvjesnost“, rekao je predsjednik Švicarske narodne banke (SNB) za CNBC. „To nije dobro ni za švicarski franak ni za Švicarsku. Kao sigurno utočište, franak jača kad god u svijetu raste neizvjesnost, a to dodatno komplicira vođenje monetarne politike.“
Za razliku od mnogih regionalnih gospodarstava, Švicarska se suočava sa sporim rastom cijena. Daljnje jačanje franka moglo bi pojačati dezinflacijske pritiske na izvozno orijentirano gospodarstvo.
„Švicarski franak ostaje snažan dijelom zato što je potražnja za mnogim švicarskim izvoznim proizvodima relativno neelastična na cijene“, rekao je za CNBC Giuliano Bianchi, suosnivač Instituta Quantitas pri EHL Hospitality Business Schoolu. U ključnim sektorima poput farmaceutike, precizne proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti, aprecijacija valute tek neznatno smanjuje inozemnu potražnju, slabeći mehanizam koji bi inače stabilizirao tečaj.
„To dodatno otežava posao SNB-u, jer snažan franak smanjuje uvoznu inflaciju i pritišće marže izvoznika, opterećujući plaće i ulaganja u trenutku kada je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... već prigušena“, dodao je Bianchi.
Uz stopu inflacije od tek 0,1% i ključnu kamatnu stopu SNB-a na 0%, Švicarska se opasno približava dezinflaciji i teritoriju negativnih kamatnih stopa.
SNB je 2022. okončao sedam godina negativnih kamatnih stopa, koje su bile nepopularne među štedišama i zajmodavcima jer smanjuju prinose na štednju te pritišću marže i profitabilnost banaka. „Prag za povratak negativnih stopa danas je viši nego prije, ali ako bude potrebno, ponovno ćemo ići u negativno“, rekao je Schlegel.
Ograničenja instrumenata politike
Još jedan alat koji je SNB ranije koristio za obuzdavanje jačanja franka bile su intervencije na deviznom tržištu – prodaja franka i kupnja stranih valuta. Danas, međutim, takve mjere nose dodatne rizike, osobito nakon što je Švicarska tek nedavno osigurala trgovinski sporazum kojim su carine, među najvišima uvedenima u režimu nameta administracije Donalda Trumpa, smanjene s 39% na 15%.
Trumpova administracija prošle je godine uvela visoke carine u sklopu tzv. recipročnih mjera, koje su, prema Bijeloj kući, djelomično bile odgovor na navodne „manipulacije valutama i trgovinske barijere“ drugih zemalja. U lipnju je Švicarska dodana na „popis za praćenje“ devet trgovinskih partnera čije valutne prakse i makroekonomske politike zahtijevaju pojačan nadzor.
Koliko su odluke Bijele kuće nepredvidive pokazao je i Trumpov govor u Davosu prošlog tjedna, kada je izjavio da su carine prema Švicarskoj povećane s 31% na 39% jer ga je tadašnja švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter „jednostavno naljutila“. U takvom okruženju Bern će, čini se, nastaviti hodati po tankoj liniji – pazeći da ne izazove gnjev Washingtona, dok istodobno pokušava obuzdati sve snažniji franak.
