Jedan uski morski prolaz ovih je dana ponovno postao središte svjetske ekonomije. Kroz Hormuški tjesnac svakodnevno prolazi gotovo petina svjetske potrošnje nafte, zbog čega svaka prijetnja plovidbi u svega nekoliko sati podiže cijene energenata, spušta burzovne indekse i mijenja očekivanja o inflaciji i kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Upravo zato novi sukobi na Bliskom istoku nisu ostali regionalna priča. Cijena nafte Brent ponovno se približila razini od 80 dolara po barelu, azijske burze zabilježile su osjetan pad, a kapital se počeo vraćati u američki dolar i državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... koje ulagači smatraju sigurnijim utočištem u razdobljima neizvjesnosti. Reuters istodobno upozorava da su tržišta ponovno počela preispitivati koliko bi novi rast cijena energenata mogao usporiti gospodarstvo i odgoditi očekivano smanjenje kamatnih stopa u SAD-u.
Na prvi pogled riječ je o još jednoj geopolitičkoj krizi. U stvarnosti, riječ je o priči o energiji, globalnoj trgovini i opskrbnim lancima. Kada je u pitanju Hormuški tjesnac, lokalni sukob vrlo brzo postaje globalni ekonomski problem.
Zašto je Hormuški tjesnac toliko važan?
Hormuški tjesnac povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Indijskim oceanom. Njime se prema svjetskim tržištima izvozi nafta iz Saudijske Arabije, Iraka, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Procjenjuje se da tim pravcem svakoga dana prođe oko 20 milijuna barela nafte i kondenzata, odnosno približno petina svjetske potrošnje.
Njegova važnost nije samo u količini energenata koji njime prolaze nego i u činjenici da za velik dio tog prometa ne postoji jednako učinkovita alternativa. Zbog toga tržišta ne čekaju da isporuke budu prekinute. Dovoljna je ozbiljna mogućnost poremećaja da cijena nafte počne rasti.
To nije prvi put da je jedan uski pomorski prolaz uzdrmao svjetsko gospodarstvo. Kada je 2021. godine kontejnerski brod Ever Given blokirao Sueski kanal, globalni opskrbni lanci pretrpjeli su velike poremećaje, a svjetska trgovina trpjela je milijarde dolara štete svakoga dana. Hormuški tjesnac ima još veću stratešku važnost jer kroz njega ne prolaze prije svega kontejneri, nego energenti bez kojih suvremeno gospodarstvo ne može funkcionirati.
Burze ne čekaju krizu. One cijene budućnost.
Burze gotovo nikada ne reagiraju na ono što se već dogodilo. One pokušavaju procijeniti što bi se moglo dogoditi sutra.
Ako postoji mogućnost da će opskrba naftom biti otežana, trgovci odmah ugrađuju taj rizik u cijenu barela. Rast cijene energenata zatim mijenja očekivanja o inflaciji, kamatnim stopama i budućoj dobiti kompanija. Zato često istodobno rastu cijene nafte i prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na državne obveznice, jača američki dolar, a dionički indeksi padaju.
Upravo je takvu reakciju tržišta izazvala i najnovija kriza na Bliskom istoku. Investitori nisu čekali potvrdu dugotrajnog poremećaja u opskrbi. Reagirali su na mogućnost da bi do njega moglo doći.
Kako skuplja nafta postaje skuplji život
Nafta nije važna samo zato što puni spremnike automobila. Ona je jedan od temelja svjetskog gospodarstva i skriveni trošak gotovo svakog proizvoda koji svakodnevno kupujemo.
Skuplje gorivo povećava troškove cestovnog, pomorskog i zračnog prijevoza. Zatim rastu troškovi proizvodnje, distribucije i skladištenja, a dio tih poskupljenja postupno završava u cijenama hrane, odjeće, građevinskog materijala i brojnih usluga.
Zbog toga središnje banke svaki ozbiljniji rast cijene nafte promatraju s velikom pozornošću. Ako energenti ponovno počnu značajnije poskupljivati, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... bi se mogla zadržati iznad željenih razina dulje nego što se očekivalo. To bi usporilo i planirano smanjenje kamatnih stopa, što nije dobra vijest ni za građane ni za kompanije koje se financiraju kreditima.
