U uvjetima rastuće globalne energetske nestabilnosti, Srbija je odlučila intervenirati nizom fiskalnih i operativnih mjera s ciljem ublažavanja pritiska na cijene goriva i očuvanja stabilnosti opskrbe.
Poremećaji na tržištu energenata, potaknuti eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i rizicima za ključne transportne rute, dodatno su povećali volatilnost cijena nafte, što je natjeralo vlasti na brzu reakciju.
Fiskalna intervencija: snažno smanjenje trošarina
Središnji element paketa mjera je dodatno smanjenje trošarina na gorivo, čime država izravno amortizira rast cijena na maloprodajnom tržištu.
“Danas ćemo smanjiti trošarine za još 40 posto, kumulativno oko 61 posto. Gotovo ćemo se odreći državnih prihoda da bismo držali ove cijene. I držat ćemo je u tjednima pred nama. Osim ako (nafta) ne ode na 200 dolara po barelu – onda ne znam. Tražit ćemo rješenje”, izjavio je Aleksandar Vučić nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Ova mjera implicira značajan fiskalni trošak, budući da država godišnje od trošarina na gorivo ostvaruje prihode od oko dvije milijarde eura.
Fokus na stabilnost opskrbe
Uz kontrolu cijena, drugi ključni cilj politike je očuvanje kontinuirane opskrbe energentima.
“Gotovo se u potpunosti odričemo naših prihoda da bismo smanjili udar na državni proračun, pošto imamo velike rezerve, spremni smo se ponašati brokerski. Dakle puna opskrba se ne dovodi u pitanje, nema panike, ima svega. Pitanje je samo cijena”, naveo je Vučić.
Vlada je dodatno produžila zabranu izvoza nafte i naftnih derivata do početka travnja te odlučila intervenirati puštanjem 40.000 tona dizela iz državnih rezervi.
Razina zaliha i otpornost sustava
Prema podacima vlasti, raspoložive količine energenata omogućuju relativno visoku razinu sigurnosti opskrbe:
“Benzina – da ne uvezemo ni jedan tanker i da nam ništa ne dođe preko Janafa, što nije realno, jer uvozimo svaki dan – imamo 120.972 tone, to je 91 dan, mazuta 90.311 tona za 160 dana, rezervi TNG 11.894 tone – za 35 dana, kerozina 28.616 tona ššto je dovoljno za 58 dana”, rekao je Vučić.
Naglašeno je da ovi podaci ne uključuju vojne rezerve, koje su dodatni sigurnosni sloj sustava.
Geopolitički faktor i energetska strategija
U isto vrijeme, Naftna industrija Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu Gazprom i Gazprom Neft, dobila je privremenu odgodu sankcija od strane američkog Ministarstva financija do sredine travnja.
Ovaj potez dodatno naglašava kompleksnost energetske pozicije Srbije, koja balansira između različitih geopolitičkih interesa.
Istodobno, u fokusu su i pregovori o novom plinskom aranžmanu s Rusijom, budući da postojeći ugovor istječe krajem ožujka.
“Što sad hoćete? Da od Rusije napravimo neprijateljsku državu? Da nas smatraju neprijateljskom državom? Da imamo najskuplji mogući plin u ovom trenutku? Iste sekunde bi se to dogodilo”, rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, Srbija trenutačno plaća ruski plin oko 320 dolara po kubičnom metru, dok tržišna cijena doseže oko 730 dolara, što jasno ilustrira financijsku važnost postojećeg aranžmana.
Ekonomska procjena mjera
Mjere koje provodi Srbija mogu se promatrati kao kombinacija kratkoročnog fiskalnog amortizera i upravljanja zalihama, s ciljem stabilizacije tržišta u uvjetima visoke neizvjesnosti.
Iako smanjenje trošarina kratkoročno štiti potrošače i gospodarstvo, dugoročno otvara pitanje održivosti javnih financija, osobito ako visoke cijene energenata potraju.
U takvom okruženju, ključni izazov za donositelje politika bit će balansiranje između socijalne stabilnosti, fiskalne discipline i energetske sigurnosti.
