Srebro je nedavno dosegnulo rekordnih 64 dolara po unci. Iako je zlato posljednjih godina zasjenilo bijeli metal kao dugoročno sredstvo očuvanja vrijednosti u uvjetima inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., srebro se snažno vraća u fokus investitora i industrije. Deutsche Welle je istražio razloge njegova iznenadnog i snažnog uspona.
Srebro je ove godine zabilježilo izvanredan uzlet, udvostručivši svoju vrijednost s približno 30 dolara (24,54 eura) po unci početkom godine na rekordnih 64,65 dolara 12. prosinca. Na tržištu COMEX-a, robnom odjelu Newyorške robne burze (NYMEX), cijena se u siječnju kretala oko 30 dolara, tijekom ljeta između 37 i 40 dolara, da bi u rujnu započeo nagli rast.
Zamah se potom dodatno ubrzao, a najizraženiji rast zabilježen je u posljednja tri mjeseca godine. Skok od 110 posto od početka godine predstavlja dramatičan preokret za plemeniti metal koji se dugo smatrao „siromašnijim rođakom“ zlata. U pravilu je zlato tijekom povoljnih tržišnih faza – tzv. bikovskih razdoblja – nadmašivalo srebro.
Iako dio investitora upozorava na mogućnost kratkoročne korekcije cijena, opće raspoloženje prema srebru ostaje optimistično i uoči iduće godine.
U prethodnom desetljeću cijena srebra uglavnom se kretala u rasponu od 15 do 25 dolara, uz povremene skokove iznad 30 dolara u razdobljima pojačanog investicijskog entuzijazma, ali bez dugotrajnog uzlaznog trenda. Čak i na povijesnim vrhuncima 1980. i 2011. godine, cijena se zaustavila oko 49 dolara po unci, znatno ispod tadašnjih rekordnih razina zlata.
Ove godine, međutim, odnos se promijenio. Iako je i zlato snažno poraslo – oko 60 posto, na približno 4.340 dolara po unci – rast srebra bio je više nego dvostruko veći.
Pad vrijednosti američkog dolara i očekivanja da će američka središnja banka (FED) smanjivati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... učinili su plemenite metale privlačnijima kao sigurno utočište. No, ključni pokretači rasta cijene srebra leže dublje – prije svega u strukturnom padu ponude i rastu potražnje.
Izazovi u proizvodnji srebra
Latinska Amerika, koja proizvodi više od polovice svjetskog srebra, suočava se s padom proizvodnje zbog „starenja“ rudnika i iscrpljivanja rezervi. Meksiko, odgovoran za oko 25 posto globalne opskrbe, posljednjih godina bilježi dvoznamenkasti pad proizvodnje.
Jedan od najvećih rudnika u zemlji, San Julian u saveznoj državi Chihuahua, približava se kraju svog radnog vijeka, a njegovo zatvaranje očekuje se 2027. godine. Rezerve su sve skromnije, a vađenje rude postaje sve zahtjevnije.
Istodobno se Peru, Bolivija i Čile – koji zajedno osiguravaju gotovo trećinu svjetske proizvodnje srebra – suočavaju s padom kvalitete rude, rastom troškova i smanjenom učinkovitošću. Politička nestabilnost i stroži rudarski propisi dodatno obeshrabruju nova ulaganja.
Bez novih otkrića nalazišta ili poticajnijih regulatornih okvira, proizvodnja srebra u Latinskoj Americi vjerojatno će stagnirati ili čak padati do kraja desetljeća, upozoravaju analitičari londonske tvrtke GlobalData.
Tržište srebra pritom već petu godinu zaredom bilježi strukturni deficit. Prema podacima industrijske udruge The Silver Institute, potražnja će ove godine premašiti ponudu za oko 95 milijuna unci.
Tehnologija i zelena tranzicija potiču potražnju
Rastuća potražnja za srebrom ne proizlazi samo iz njegove uloge zaštite vrijednosti imovine, već i iz sve veće važnosti u modernoj tehnologiji i sektoru čiste energije. Zahvaljujući iznimnoj električnoj i toplinskoj vodljivosti, srebro je postalo nezamjenjiva sirovina u brojnim industrijama u ekspanziji.
Solarni paneli, primjerice, koriste srebrnu pastu za provođenje električne energije. Kako vlade diljem svijeta ubrzavaju energetsku tranziciju, potražnja iz fotonaponskog sektora snažno raste.
Električna vozila zahtijevaju do dvije trećine više srebra nego automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem, bilo u baterijama, elektronici ili infrastrukturi za punjenje. Srebro pritom ima sve važniju ulogu i u digitalnom gospodarstvu – od čipova za umjetnu inteligenciju do podatkovnih centara.
Njegova sposobnost da podnese velika električna opterećenja osigurava pouzdane i stabilne performanse, dok visoka toplinska vodljivost pomaže u disipaciji topline koju stvaraju zahtjevna AI radna opterećenja.
Iako potražnja za kovanicama i polugama opada, tradicionalne primjene poput nakita, elektronike, medicinskih uređaja i robe široke potrošnje ostaju stabilne. The Silver Institute očekuje kontinuirani rast globalne industrijske potražnje u sljedećih pet godina.
Prema analizi Oxford Economicsa, potražnja za srebrom u automobilskom sektoru rast će po godišnjoj stopi od 3,4 posto do 2031. godine, dok bi izgradnja podatkovnih centara u SAD-u u istom razdoblju mogla porasti za čak 65 posto.
Povijesna uloga srebra kao novca
Srebro je tisućljećima imalo ključnu ulogu kao novac i sredstvo očuvanja vrijednosti. Zbog svoje rijetkosti, trajnosti i djeljivosti, koristile su ga brojne drevne civilizacije. Njegova važnost dodatno je porasla otkrićem velikih nalazišta u Latinskoj Americi, kada je postalo temelj svakodnevne trgovine.
Španjolski srebrni novčić od osam reala postao je prva globalna trgovačka valuta, koja je kružila između Amerike, Europe i Azije. U 19. stoljeću mnoge su zemlje, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, vezale svoje valute uz zlato i srebro – a britanska funta sterlinga ime duguje upravo funti srebra.
U 20. stoljeću srebro je postupno izgubilo monetarnu ulogu, dok je zlato ostalo u rezervama središnjih banaka. Ipak, zadržalo je reputaciju zaštite od inflacije i financijske nestabilnosti – nasljeđe svoje duge povijesti kao novca svakodnevne uporabe.
