Svjetska proizvodnja vina stabilizirala se nakon prošlogodišnjeg drastičnog pada, koji je zabilježen na najnižoj razini od 1961. godine, a koji je uglavnom bio posljedica nepovoljnih vremenskih uvjeta. Prema najnovijem izvješću Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), očekuje se da će proizvodnja vina u 29 najvećih svjetskih proizvođača, koji zajedno čine 85 posto globalne proizvodnje, ove godine dosegnuti 232 milijuna hektolitara. To predstavlja porast od 3 posto u odnosu na prošlu godinu, ali proizvodnja je i dalje značajno ispod prosjeka posljednjih nekoliko godina.
OIV navodi da i dalje postoji značajan pad u globalnoj ponudi vina, koji je posljedica, prije svega, klimatskih izazova. Osim toga, izvješće ističe da promjene u ponašanju potrošača također imaju utjecaj na ukupnu proizvodnju i potrošnju vina.
U Europi, koja i dalje predvodi globalnu proizvodnju vina, zabilježen je porast od 2 posto, s ukupnom proizvodnjom od 140 milijuna hektolitara. Međutim, unatoč tom porastu, proizvodnja je još uvijek ispod višegodišnjeg prosjeka, a na to su značajno utjecali nepovoljni vremenski uvjeti, uključujući sušu u Španjolskoj, malu žetvu u Francuskoj te loše uvjete u Portugalu i Njemačkoj.
Na južnoj hemisferi, u Čileu je proizvodnja pala za 10 posto, što predstavlja četvrtu uzastopnu godinu negativnog rasta. S druge strane, Australija je zabilježila rast od 11 posto, što je dobra vijest za ovu vinsku regiju.
OIV također ističe velike razlike između proizvodnje na sjevernoj i južnoj hemisferi, ali i unutar samih regija. Povoljni uvjeti u nekim vinogradarskim područjima nisu bili dovoljni da nadoknade gubitke u drugim, što i dalje utječe na globalnu proizvodnju vina.
Iako su podaci za 2024. godinu ohrabrujući, pred sektoru vina i dalje je niz izazova, uključujući klimatske promjene, koje će vjerojatno imati dugoročne posljedice na globalnu proizvodnju i potrošnju vina.
