Štednja u Europi i dalje je snažno vezana uz banke. Kućanstva eurozone drže oko trećine financijske imovine u bankovnim depozitima, dok je u SAD-u taj udio oko 11 posto. Nova analiza Europske središnje banke pokazuje da oko 80 posto kućanstava eurozone ne posjeduje dionice ni druge tržišne financijske instrumente.
Istoga dana novo Revolutovo istraživanje pokušalo je toj navici dati cijenu. Prema Revolutovoj procjeni koju prenosi Euronews, na svakih 10.000 eura koji ostaju u slabo plaćenim depozitima europski štediša prosječno godišnje izgubi oko 294 eura kupovne moći. U 20 promatranih zemalja riječ je o približno 6,3 bilijuna eura takvih depozita.
Broj privlači pažnju, ali ne govori cijelu priču. Novac na računu može donositi nizak prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan..., a ipak raditi upravo ono zbog čega ga vlasnik tamo drži: biti dostupan kada zatreba. Drugo pitanje počinje s dugoročnom štednjomU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... koja godinama ostaje u banci iako vlasniku nije potrebna kao sigurnosna rezerva.
Štednja u Europi rijetko dolazi do tržišta
ECB je analizirao kako kućanstva eurozone raspoređuju bogatstvo i dobio prilično jasnu podjelu.
Više od 60 posto kućanstava pripada skupini kod koje nekretnine imaju najveću ulogu u strukturi bogatstva. Otprilike četvrtina oslanja se prvenstveno na bankovne depozite, a oko deset posto tržištima je izloženo uglavnom preko mirovinskih i osiguravateljskih proizvoda.
Samo oko četiri posto kućanstava ECB svrstava među „capital market investors”, skupinu u kojoj dionice, obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... i fondovi imaju znatno veću ulogu u strukturi bogatstva. To ne znači da samo četiri posto Europljana investira, nego pokazuje koliko je mala skupina kod koje su tržišna ulaganja važan dio portfelja.
Razlika prema SAD-u posebno se vidi među imućnijima. Među najbogatijih 20 posto američkih kućanstava više od 65 posto posjeduje dionice, obveznice ili fondove. U eurozoni je taj udio manji od 45 posto.
Zato je štednja u Europi postala dio rasprave o tome kako financirati rast kompanija u EU. ECB je ranije procijenio da bi približavanje udjela depozita u financijskoj imovini kućanstava EU američkoj razini moglo preusmjeriti do osam bilijuna eura prema dugoročnim tržišnim ulaganjima. To je procjena potencijala, a ne realan cilj da se toliki novac jednostavno povuče iz banaka.
Koliko košta novac koji ostaje na računu?
Revolutovih 294 eura nije službeni izračun ECB-a ili Eurostata. Riječ je o procjeni kompanije koja svojim klijentima nudi i investicijske proizvode, pa je taj broj korisnije čitati kao ilustraciju odnosa kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nego kao univerzalni gubitak svakog štediše.
Službeni podaci ECB-a ipak pokazuju koliko rezultat ovisi o tome gdje novac stoji. U srpnju su depoziti kućanstava eurozone po viđenju prosječno nosili samo 0,28 posto, dok je prosječna kamata na nova oročenja do godinu dana iznosila 2,10 posto.
Na 10.000 eura to je, pojednostavljeno i prije poreza, razlika između približno 28 i 210 eura godišnje kamate.
Depozit se pritom ne može izravno uspoređivati s dioničkim fondom samo prema tome koji nudi veći očekivani prinos. Razlikuju se po riziku, dostupnosti novca i mogućnosti gubitka kapitala.
Zašto štednja u Europi teško izlazi iz banaka
ECB-ova analiza pokazuje zašto jednostavna podjela na „novac koji radi” i „novac koji ne radi” promašuje dio problema.
Kod kućanstava koja se više oslanjaju na depozite važan razlog za štednju jest zaštita od nepredviđenih troškova. Takva su kućanstva češća u nižim imovinskim skupinama. Za njih dostupnost novca može biti važnija od dodatnog prinosa.
Drukčija je situacija kod kućanstava koja imaju dovoljno financijskog prostora za ulaganje. ECB među preprekama nalazi percepciju rizika, nedostatak znanja i nepovjerenje prema financijskim tržištima.
Novi investicijski proizvodi zato sami neće izvući europsku štednju iz banaka. Ako kućanstvo nema višak nakon stvaranja pričuve, pristup tržištu ne rješava problem. Ako višak postoji, ali ga vlasnik zbog složenosti ili nepovjerenja godinama ostavlja na računu, prepreka je drukčija.
Europa želi kapital iz depozita, ali on ne mora ostati u Europi
Današnji podaci ECB-a pokazuju zašto taj proces ide sporo. Čak i kada europski novac stigne do dionica, ne ostaje nužno u Europi.
Oko polovice izravne i neizravne dioničke izloženosti kućanstava eurozone usmjereno je prema izdavateljima izvan EU, dok samo američko tržište privlači oko 34 posto njihove dioničke izloženosti.
Za europske kompanije zato nije dovoljno da građani više investiraju. Moraju biti dovoljno privlačne da dio tog kapitala završi upravo u njihovim dionicama i fondovima koji ih financiraju.
U BiH građani u bankama drže više od 21 milijarde KM
Bosna i Hercegovina nije uključena u Revolutovo istraživanje, pa se njegova procjena od 294 eura ne može jednostavno pretvoriti u marke i primijeniti na domaće štediše.
Najnoviji podaci Centralne banke BiH za srpanj pokazuju koliko novca građani drže u bankama. Depoziti stanovništva iznosili su 21,05 milijardi KM, 2,45 milijardi više nego godinu ranije. To je godišnji rast od 13,2 posto.
Samo tijekom srpnja depoziti stanovništva povećani su za dodatnih 270,8 milijuna KM.
Još je zanimljivije gdje se taj novac nalazi. Čak 51,2 posto depozita stanovništva nalazi se na transakcijskim računima, a dodatnih 19,5 posto u depozitima po viđenju. Na oročene depozite otpada 29,3 posto.
To znači da je 70,7 posto depozita građana u kategorijama u kojima je novac lako dostupan. Taj udio ne smijemo poistovjetiti s dugoročnom štednjom koja bi mogla biti investirana. Transakcijski računi uključuju plaće i sredstva za svakodnevnu potrošnju, a pristup tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... u BiH znatno je uži nego na razvijenijim europskim tržištima.
Podatak koji vrijedi pratiti jest brzina kojom taj novac raste. U odnosu na srpanj prošle godine transakcijski računiŽiro račun (engl. giro account) je račun preko kojeg vlas... stanovništva povećani su 17 posto, depoziti po viđenju osam posto, a oročeni depoziti 10,3 posto.
Time se i za BiH otvara pitanje slično onome koje ECB postavlja za eurozonu: koliko novca treba ostati dostupna rezerva, a koliko predstavlja dugoročnu štednju kojoj vlasnik nikada nije odredio drugu svrhu?
Upravo je taj drugi dio štednje kapital koji Europa pokušava približiti tržištu.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
