Kada je Elon Musk najavio Starlink, mrežu satelita s kojima želi omogućiti pristup brzom internetu na svakom kutku naše planete, planirao je ukupno čak oko 42 tisuće satelita u orbiti.
SpaceX je do sada dobio dozvolu za njih 12 tisuća. S posljednjim lansiranjem prije nekoliko dana, ova je kompanija ukupno u svemir poslala više od 10 tisuća satelita, za što im je trebalo nešto više od šest godina.
Iako je broj lansiranih satelita premašio 10 tisuća, broj trenutačno aktivnih satelita je manji te iznosi nešto više od 8 i pol tisuća. Ostatak ili više nije u orbiti ili nije aktivan. Rok trajanja Starlinkovih satelita iznosi pet do sedam godina. Nakon toga se kontroliranim paljenjem potisnika vraćaju u atmosferu i u potpunosti izgaraju.
Prema podacima koje su objavili na stranici The Independent, a bazirani su na organizaciji za praćenje satelita Celestrak, trenutačno je u niskoj zemljinoj orbiti aktivno nešto manje od 13 tisuća satelita. Tako da Muskovi sateliti sada zauzimaju oko dvije trećine svih aktivnih satelita u svemiru.
Uništavanjem satelita u orbiti pojačava se globalno zagrijavanje?
Ove brojke najbolje pokazuju koliko je SpaceX dominantan na ovom tržištu. No konkurencija će s vremenom postati sve veća, a među inim, ta konkurencija uključuje i Amazonov Project Kuiper. Amazon je tek ove godine lansirao prve satelite u svemir. Kada cijela konstelacija bude gotova, ona će uključivati oko 3200 satelita. Dakle puno manje od planova SpaceX-a i Muska.
Kako se broj satelita bude povećavao, stručnjaci upozoravaju i na njihov potencijalan negativan utjecaj na život na Zemlji.
Prema astronomu Jonathanu McDowellu, s vremenom možemo očekivati da će svakog dana oko pet satelita deorbitirati. Oni će se uništavati u atmosferi, što ne bi trebalo predstavljati rizik za ljude na Zemlji, ali postoji opasnost od njihova utjecaja na atmosferu. Objasnio je kako trenutačno nije poznato hoće li taj učinak, čak i u slučaju mega konstelacija, biti problematičan. Upozorio je kako ta opasnost da bi izgaranje satelita moglo doprinijeti globalnom zagrijavanju ipak – postoji, piše Zimo.
