Nova analiza Morgan Stanleyja upozorava na val masovnih otkaza u europskom bankarskom sektoru. Zbog sve šire primjene umjetne inteligencije i zatvaranja poslovnica, do 2030. godine moglo bi nestati oko deset posto radne snage u najvećim europskim bankama.
Prema izvješću Morgan Stanleyja, koje prenosi Financial Times, više od 200.000 radnih mjesta u 35 velikih europskih banaka nalazi se pod prijetnjom ukidanja. Banke se sve više oslanjaju na automatizaciju i digitalne alate, što značajno smanjuje potrebu za zaposlenicima u tradicionalnim poslovnim modelima.
Najveći udar očekuje se u tzv. pozadinskim operacijama, upravljanju rizicima i odjelima za usklađenost poslovanja – ključnim, ali manje vidljivim segmentima bankarstva. Upravo na tim područjima algoritmi mogu obrađivati podatke brže i učinkovitije od ljudi. Morgan Stanley procjenjuje da bi banke, zahvaljujući automatizaciji, mogle povećati učinkovitost i do 30 posto, što dodatno potiče rezanje broja zaposlenih.
Globalni trend, ne samo europski problem
Smanjenje radne snage nije ograničeno na Europu, piše Bug. Američki bankarski gigant Goldman Sachs već je u listopadu upozorio zaposlenike u SAD-u na moguće otkaze i zamrzavanje zapošljavanja do kraja 2025. godine. Taj potez dio je njihove AI strategije „OneGS 3.0“, usmjerene na optimizaciju procesa – od uključivanja novih klijenata do regulatornog izvještavanja.
Pojedine europske banke već su započele s konkretnim rezovima. Nizozemski ABN Amro planira smanjiti broj zaposlenih za čak 20 posto do 2028. godine, dok je izvršni direktor Société Générale poručio da „ništa nije sveto“ kada je riječ o smanjenju troškova.
Ipak, dio bankarskih čelnika upozorava na dugoročne rizike. Jedan od direktora JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi se industriji moglo obiti o glavu ako mlađi bankari, oslanjajući se isključivo na tehnologiju, nikada ne nauče temeljne vještine posla, zbog čega bi s vremenom mogla nestati ključna znanja.
Ova tranzicija otvara važno pitanje budućnosti rada u financijskom sektoru. Iako umjetna inteligencija donosi veću produktivnost i niže troškove, istovremeno stvara ozbiljne društvene izazove – od potrebe za prekvalifikacijom radnika do rizika gubitka ljudske ekspertize koja se gradila desetljećima.
