UniCredit će od trećeg tromjesečja promijeniti način na koji u regulatornom kapitalu tretira dio svojih osiguravateljskih ulaganja. Odobrenje Europske središnje banke trebalo bi donijeti oko 52 bazna boda pozitivnog učinka na CET1 omjer.
CET1 pokazuje koliko banka ima najkvalitetnijeg kapitala u odnosu na rizike koje preuzima. Što je omjer viši, banka ima veći kapitalni prostor iznad regulatornih zahtjeva.
Za UniCredit tih 52 bazna boda nije novi novac. Vrijednost je u tome što će vlasništvo nad dijelom osiguravateljskog poslovanja manje opterećivati njegov regulatorni kapital.
Što se zapravo mijenja
ECB je UniCreditu odobrio primjenu Danskog kompromisa od izvještaja za treće tromjesečje 2026. Pojednostavljeno, dio osiguravateljskih ulaganja više se neće izravno odbijati od regulatornog kapitala, nego će se tretirati prema riziku.
Za UniCredit to znači oko 52 bazna boda pozitivnog učinka na CET1, prema stanju na kraju lipnja.
Tu je važno razlikovati dvije brojke. UniCredit je drugo tromjesečje završio sa stvarno prijavljenim CET1 omjerom od 14,3 posto. Bez privremenog kapitalnog učinka povezanog s povećanom pozicijom u Commerzbanku omjer bi bio 14,5 posto.
Kada se na tih 14,5 posto uključi i učinak Danskog kompromisa, UniCredit dolazi do približno 15 posto pro forma CET1-a. Dakle, 15 posto nije novi prijavljeni CET1 niti rezultat samo 52 bazna boda, nego pokazuje gdje bi omjer bio bez privremenog učinka Commerzbankove pozicije i uz novi regulatorni tretman osiguranja.
UniCredit je na Danski kompromis već računao u svojim projekcijama. ECB-ovim odobrenjem taj će učinak od trećeg tromjesečja moći uključiti u službeni regulatorni izračun.
Računica je počela s osiguranjem
UniCredit je u lipnju 2025. završio preuzimanje punog vlasništva nad svojim talijanskim životnim osiguranjem otkupom udjela CNP Assurancesa i Allianza. Time je dobio potpunu kontrolu nad društvima CNP UniCredit Vita i UniCredit Allianz Vita.
Dvije kompanije imale su oko 8,6 milijardi eura bruto premije u 2024., 45,6 milijardi eura tehničkih rezervi i 7,2 posto talijanskog tržišta životnog osiguranja.
UniCredit je procijenio da bi preuzimanje pune kontrole moglo povećati godišnje prihode od osiguranja za oko 400 milijuna eura do 2027. u odnosu na 2024.
Ali veće vlasništvo povećalo je i kapitalno opterećenje. Banka je tada procijenila negativan učinak transakcije na CET1 na oko 25 baznih bodova i najavila da će zatražiti Danski kompromis.
Odobreni tretman sada donosi procijenjenih 52 bazna boda pozitivnog učinka, prema kapitalnoj poziciji iz drugog tromjesečja 2026.
Te dvije brojke nisu izračunate u istom trenutku pa ih ne treba jednostavno oduzimati. UniCredit zadržava prihod i dobit osiguravateljskog poslovanja, dok ono sada troši manje regulatornog kapitala.
Zašto Generali ostaje izvan računice
Povoljniji regulatorni tretman ne obuhvaća svako ulaganje UniCredita u osiguranje.
UniCreditov udio u Generaliju druga je vrsta ulaganja. Banka ga je i ranije opisivala kao financijsku investiciju, a Financa.ba je pratila povećanje tog udjela na 8,72 posto. Za razliku od talijanskih društava životnog osiguranja koja kontrolira i konsolidira unutar grupe, UniCredit Generali ne kontrolira.
Zato Generali ne ulazi u računicu na kojoj se temelji učinak Danskog kompromisa.
Zašto 52 bazna boda vrijedi pratiti baš sada
UniCredit je u prvom polugodištu 2026. akumulirao oko 4,7 milijardi eura distribucija dioničarima, a istodobno je povećavao poziciju u Commerzbanku.
Danas ima pristup do približno 49,65 posto glasačkih prava njemačke banke. Moguća puna integracija Commerzbanke i dalje ovisi o korporativnim, regulatornim i političkim koracima.
Danski kompromis ne znači da je ECB time otvorio put prema preuzimanju. Andrea Orcel je i prije odobrenja rekao da njegovo čekanje nije ograničavalo strateške mogućnosti UniCredita.
Ali 52 bazna boda dolaze banci koja za kraj 2026. cilja CET1 oko 15 posto, vraća milijarde eura dioničarima i istodobno drži gotovo polovicu glasačkih prava u Commerzbanku.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
