Cijena zlata raste puno sporije nego što bi tržište očekivalo usred velikog geopolitičkog sukoba između SAD-a i Irana. To možda najbolje pokazuje koliko se globalna financijska logika promijenila nakon inflacijskog šoka posljednjih godina.
Dok rat na Bliskom istoku podiže cijene nafte i povećava strah od nove inflacije, ulagači sve manje kupuju zlato kao klasično “sigurno utočište”.
Tržište sada puno više reagira na jednu drugu stvar:
mogućnost da će kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ostati visoke duže nego što se očekivalo.
I upravo zato zlato danas ne izgleda kao klasični pobjednik krize.
Nafta eksplodirala, zlato palo gotovo 14 posto
Brojke vrlo jasno pokazuju koliko je tržišna reakcija neobična.
Od početka rata između SAD-a i Irana:
- cijena nafte Brent skočila je oko 55 posto
- zlato je izgubilo oko 13,8 posto vrijednosti.
To je velika promjena u odnosu na povijesni obrazac tržišta.
Tradicionalno su veliki geopolitički sukobi gotovo automatski gurali kapital prema zlatu.
Danas to više nije dovoljno.
Razlog je vrlo jednostavan.
Investitori se boje da će rast cijena energije ponovno podići inflaciju i prisiliti središnje banke da zadrže restriktivnu monetarnu politiku puno dulje nego što tržište želi.
Drugim riječima, tržište trenutno više kažnjava visoke kamatne stope nego što nagrađuje sigurnost zlata.
Američke obveznice ponovno postaju ozbiljna konkurencija zlatu
Najveći problem za zlato trenutno nisu ratovi nego prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....
Prinos na američke desetogodišnje državne obveznice popeo se na najviše razine od veljače 2025., što dodatno povećava pritisak na plemenite metale.
To je ključno jer zlato ne donosi kamatu ni prinos.
Kada prinosi na obveznice rastu, investitori dobivaju atraktivniju alternativu za parkiranje kapitala.
I upravo zato rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... danas postaje jači tržišni signal od same geopolitičke nesigurnosti.
To je potpuno drugačija tržišna psihologija od one koju je svijet imao prije deset godina.
Dolar i dalje ostaje najvažniji kratkoročni pokretač zlata
Kratkoročni rast zlata posljednjih dana uglavnom je povezan sa slabljenjem američkog dolara.
Dolar je pao oko 0,3 posto prema košarici valuta, što je zlatu privremeno olakšalo oporavak.
To je standardni tržišni obrazac:
- slabiji dolar obično podiže zlato
- jači dolar obično pritišće cijenu metala.
No tržište je i dalje vrlo oprezno.
Analitičari upozoravaju da bi daljnji rast prinosa mogao ponovno zaustaviti oporavak zlata i vratiti pritisak na cijene.
Drugim riječima, zlato se trenutno nalazi između dvije sile:
- geopolitičkog straha koji ga gura prema gore
- visokih kamata koje ga povlače prema dolje.
Investicijske banke i dalje vjeruju u dugoročni rast zlata
Unatoč trenutačnoj slabosti, velike investicijske kuće i dalje ostaju optimistične oko dugoročnog smjera tržišta zlata.
J.P. Morgan smanjio je prognozu prosječne cijene zlata za 2026. godinu, ali i dalje očekuje razine iznad 5.200 dolara po unci.
Neke druge prognoze idu čak prema:
- 5.400 dolara
- 5.800 dolara
- pa čak i 6.300 dolara po unci.
To pokazuje da tržište i dalje vjeruje kako će:
- dugoročna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...
- geopolitička nestabilnost
- rast javnog duga
- deglobalizacija
- monetarna neizvjesnost
nastaviti podržavati zlato u sljedećim godinama.
Tržište više ne funkcionira po starim pravilima
Najvažnija poruka trenutnog ponašanja zlata možda nije sama cijena metala nego promjena načina na koji investitori danas razmišljaju.
Nakon pandemije i inflacijskog šoka tržišta su postala puno osjetljivija na:
- kamatne stope
- prinose
- monetarnu politiku
- inflacijska očekivanja.
Geopolitički rizici više nisu dovoljni sami po sebi da pokrenu snažan rast sigurnih utočišta.
I upravo zato današnje tržište zlata izgleda toliko neobično.
Svijet se nalazi usred ozbiljnog sukoba na Bliskom istoku, cijene energije snažno rastu, a zlato istodobno nema eksplozivan rast kakav bi prije nekoliko godina bio gotovo siguran.
To pokazuje koliko su monetarna politika i trošak kapitala danas postali dominantna sila globalnih financijskih tržišta.
A upravo bi to mogao biti jedan od najvažnijih ekonomskih signala druge polovice 2026. godine.
