Nakon pauze u srpnju, centralne banke vratile su se kupnji zlata u kolovozu. Dodale su neto 15 tona globalnim rezervama, objavilo je Svjetsko vijeće za zlato.
Najveći kupac u osmom mjesecu bila je Nacionalna banka Kazahstana, a na popisu su se našle i Nacionalna banka Bugarske i Centralne rezerve El Salvadora.
Poljska, najveći kupac zlata od početka tekuče godine, potvrdila je vlastitu zainteresiranost povećanjem ciljanog udjela, prema Svjetskom vijeću za zlato.
Analiza Krishana Gopala navodi da je 15 tona dodanih zlatnim rezervama (pozitivna razlika između kupljenog i prodanog zlata) u skladu s mjesečnim transakcijama u razdoblju od ožujka do lipnja.
Analitičar Vijeća smatra da to signalizira povratak kupnji nakon što su globalne rezerve u srpnju bile nepromijenjene.
„Kao što smo već istaknuli, nedavni skok cijene zlata, koja je ove godine dosegla nekoliko novih rekordnih vrijednosti, vjerojatno će i dalje ograničavati razinu kupnje centralnih banaka. To također može biti faktor taktičke prodaje. Međutim, nedavno usporavanje kupnje ne znači nužno da centralne banke gube interes za zlato. Naprotiv, nedavni događaji pokazuju da centralne banke i dalje imaju interes za povećanje svoje izloženosti zlatu“, kaže Gopal.
Bugarska se pridružuje redovitim kupcima
Prema podacima Vijeća, tijekom kolovoza sedam centralnih banaka izvijestilo je o povećanju zlatnih rezervi (za jednu tonu ili više). Nasuprot tome, samo dvije centralne banke izvijestile su o smanjenju rezervi u kolovozu.
Nacionalna banka Kazahstana dodala je osam tona, šesti mjesec zaredom u kojem se pojavila na strani kupnje. Njene zlatne rezerve sada iznose 316 tona, što je 32 tone više nego krajem 2024.
Nacionalna banka Bugarske povećala je svoje rezerve za dvije tone. Ovo je najveći mjesečni porast od lipnja 1997. (kada su iznosile osam tona). Sada ukupne zlatne rezerve te zemlje iznose 43 tone. U siječnju 2026. Bugarska će postati 21. članica eurozone i moguće je da će dio zlata biti prebačen u Europsku centralnu banku kao dio procesa pristupanja, prema Gopalu.
Cntralna banka Turske dodala je još dvije tone službenim zlatnim rezervama (koje uključuju rezerve centralne banke i trezora). Od početka godine službene rezerve zemlje porasle su za 21 tonu, na 639 tona.
Kina nastavlja kupovati
Narodna banka Kine izvijestila je o kupnji dvije tone, što označava deseti uzastopni mjesečni porast zlatnih rezervi. Ukupne zlatne rezerve sada prelaze 2300 tona, ali i dalje čine 7% ukupnih međunarodnih rezervi.
Centralna banka Uzbekistana također je dodala dvije tone tijekom kolovoza. Ukupne zlatne rezerve sada iznose 366 tona, ali to je 17 tona manje nego krajem 2024.
Češka narodna banka (ČNB) nastavila je stalno akumuliranje zlata, kupivši dodatne dvije tone, prema analizi. Time je serija mjesečnih kupnji banke produžena na čak 30 mjeseci. Česi sada imaju 65 tona. Plan centralnee banke je da do kraja 2028. godine ima 100 tona zlata kao dio međunarodnih rezervi.
“Prema podacima dostupnim u vrijeme pisanja analize, Centralna banka Rusije (tri tone) i Banka Indonezije (dvije tone) bile su jedini prodavači zlata. Smanjenje ruskih zlatnih rezervi vjerojatno je povezano s programom kovanja kovanica”, navodi se u dokumentu, prenosi Bankar.me.
Poljska juri novi cilj
Analiza također razmatra najvećeg kupca zlata ove godine – Nacionalnu banku Poljske (NBP). Potvrdila je da će povećati ciljani udio zlata u međunarodnim rezervama s 20% na 30%. Nakon što je ranije ove godine dosegla prethodni cilj zahvaljujući značajnim kupnjama i rastu cijena, NBP je zadržala razinu zlatnih rezervi nepromijenjenom. Novi cilj ukazuje na to da će NBP nastaviti aktivnu kupnju zlata, iako je banka jasno naglasila: “Volumen i tempo kupnje ovisit će o tržišnim uvjetima.”
“Unatoč nedavnoj pauzi u akumulaciji, NBP ostaje vodeći kupac ove godine. Od početka godine dodali su 67 tona zlatnih rezervi. Ukupne zlatne rezerve krajem kolovoza iznosile su 515 tona”, navodi se u analizi.
