Unatoč službenim pripremama za prelazak na euro, polovica bugarskih građana protivi se uvođenju zajedničke valute, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra. Anketa je otkrila da 50 posto ispitanika ne podržava ulazak u eurozonu, dok je 43 posto njih za tu promjenu. Preostalih sedam posto ili nema mišljenje ili su neodlučni.
Bugarska među zemljama s najvećim otporom prema euru
Bugarska se tako našla u društvu zemalja članica Europske unije koje imaju najnižu razinu potpore za euro. U toj skupini su i Švedska (55 posto protiv), Poljska (59 posto), Češka (63 posto) te Danska (65 posto). U svim tim državama većina građana i dalje želi zadržati vlastitu valutu.
Mišljenja stručnjaka u Bugarskoj podijeljena su kada je riječ o spremnosti zemlje za ulazak u eurozonu. Neki ekonomski analitičari upozoravaju na rizike i društveni otpor, dok drugi smatraju da su ispunjeni ključni kriteriji. Istovremeno, bankarski sektor uvjerava da je spreman za tranziciju i da neće biti većih izazova.
Predstavnici financijskih institucija poručuju kako je bugarski bankarski sektor već snažno povezan s europskim sustavom. Time se, smatraju, olakšava proces prelaska na euro te smanjuju potencijalni poremećaji. Tehnička priprema već je u poodmakloj fazi, a operativne prilagodbe smatraju se rutinskim koracima.
Bugarska ima jake fiskalne temelje za ulazak u eurozonu
Bugarska pritom ima i značajne fiskalne prednosti u odnosu na druge članice EU-a. Javni dug iznosi tek 24,1 posto BDP-a, što je znatno ispod prosjeka Unije od 81 posto. Uz to, proračunski deficit ostaje unutar granice od tri posto, što je važno za ulazak u eurozonu.
U ekonomskom smislu, zemlja bilježi stabilan rast. U prvom tromjesečju 2025. godine, bruto domaći proizvod porastao je za 3,1 posto, što analitičari tumače kao znak otpornosti gospodarstva. Iako politička odluka još nije donesena, ekonomski pokazatelji sugeriraju napredak prema članstvu u eurozoni.
Kako prenosi Biznis, rasprava o euru u Bugarskoj i dalje je aktualna i duboko politička. Građani su, unatoč pripremama, podijeljeni, a javnost često izražava zabrinutost zbog mogućeg poskupljenja i gubitka monetarnog suvereniteta.
U konačnici, ulazak u eurozonu ostaje složen i osjetljiv proces, koji će zahtijevati dodatnu komunikaciju i uvjeravanje građana.
