Mogu li hladni e-mailovi funkcionirati? Apsolutno. Ali samo zato što je nešto moguće, ne znači da je lako. Više uspješnih ljudi nego što mislite zapravo pregledava neželjene e-mailove iako ima pretrpane inboxe.
Pitanje je kako poslati poruku koja će se istaknuti, a da pritom ne zvučite napadno ili da ne ostavite loš prvi dojam?
Na ovo pitanje jedan od vodećih stručnjaka za komunikaciju, Adam Grant, autor nekoliko bestselera, ima zapažene uvide. U jednom izdanju svog biltena Granted, Grant ističe najčešće pogreške koje ljudi čine prilikom slanja predstavljajućih e-mailova. Neke su očite – primjerice, ne šaljite mailove svakodnevno ili prečesto – dok su druge suptilnije, ali jednako štetne, u kojima griješe čak i oni koji dobro paze što će napisati.
Evo pet najčešćih pogrešaka:
1. Traženje povratnih informacija
Traženje povratnih informacija pokazuje poniznost, želju za poboljšanjem i, kao dodatni bonus, pogađa ego osobe kojoj se vjerojatno divite. Zašto to nije dobitni potez?
„Zaista je previše tražiti od stranca da se uključi u vaš rad i komentira ga“, piše Grant. „Dok povratne informacije zahtijevaju pravi trud, savjet može oduzeti puno manje vremena. Pokušajte zatražiti smjernice o određenom pitanju ili dilemi s kojom se suočavate i veća je vjerojatnost da ćete dobiti odgovor.“
2. Određivanje vremena za sastanak
Iako mislite da olakšavate dogovor, predlaganje konkretnih termina odmah na početku, ili još gore – traženje da se jave „danas ili sutra“ – može zvučati nametljivo.
Grant upozorava: „Ljudi se tada osjećaju kao da ih se pritišće.“
Umjesto toga, pitajte jesu li voljni upoznati se ili postoji li prikladniji način komunikacije. Ako pokažu interes, neka sami predlože termin.
3. Traženje upoznavanja s nekim određenim
Osoba koju kontaktirate vas ne poznaje i neće lako jamčiti za vas. Umjesto toga, pitajte poznaje li nekoga tko bi vam mogao biti koristan u određenom području. Na taj način kontakt može sam procijeniti je li prikladno povezati vas s tom osobom, bez osjećaja pritiska.
4. Upoznavanje s nekim drugim
Na isti način kao što zahtjev za određenim upoznavanjem zvuči prejako, jednako je i s neposrednim upoznavanjem s nekim iz vaše mreže poznanstava. Vaš cilj može biti samo da budete od pomoći – i pokažete svoje veze – ali „ovo može izgledati kao korištenje vašeg novostečenog pristupa za stjecanje statusa ili utjecaja kod treće strane“, upozorava Grant. „U ovakvom slučaju jednostavno trebate prvo zatražiti dopuštenje: ‘Čini mi se kako biste vas dvoje mogli uživati u razgovoru o XY. Jeste li zainteresirani da vas povežem?’“
5. Pozivanje na suradnju
Grant uspoređuje ovaj potez s prosidbom na drugom spoju. „Prvo pokušajte razgovarati i istražite može li suradnja biti obostrano korisna“, savjetuje.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
