Europska komisija priprema najveću reformu bankarskog sektora posljednjih godina kako bi banke lakše financirale investicije vrijedne oko 1,2 bilijuna eura godišnje. Cilj nije deregulacija, nego uklanjanje prepreka koje ograničavaju protok kapitala unutar Europske unije.
Europa želi ubrzati ulaganja u umjetnu inteligenciju, obranu, čiste tehnologije i digitalnu infrastrukturu. Problem je što za ostvarenje tih ciljeva treba golemi kapital.
Procjene Europske komisije pokazuju da će gospodarstvu biti potrebno oko 1,2 bilijuna eura novih ulaganja svake godine kako bi ostvarilo strateške ciljeve u idućem desetljeću.
Zbog toga Bruxelles priprema novu reformu bankarskog sektora. Cilj nije ublažavanje pravila, nego učinkovitije korištenje kapitala koji je danas zarobljen unutar nacionalnih granica.
Fragmentirano tržište koči kreditiranje
Iako bankovna unija postoji već godinama, europske banke i dalje posluju kao da se nalaze na odvojenim nacionalnim tržištima.
Velike bankovne grupe moraju održavati kapital i likvidnost ne samo na razini matične banke nego i u svakoj državi u kojoj posluju. Takav model povećava troškove i smanjuje količinu novca dostupnog za kreditiranje gospodarstva.
Europska komisija smatra da upravo ta fragmentiranost ograničava sposobnost banaka da financiraju tvrtke i kućanstva te smanjuje konkurentnost europskog financijskog sustava.
Što Bruxelles želi promijeniti
Predložene mjere omogućile bi lakše prekogranično poslovanje banaka i uklonile dio regulatornih prepreka za spajanja i akvizicije.
Istodobno bi se pojednostavnila pravila o kapitalu i likvidnosti na razini bankarskih grupa. Veće ovlasti dobili bi regulatori matičnih banaka, dok bi nacionalna tijela imala manji prostor za nametanje dodatnih ograničenja.
Postupci zaštite depozita i sanacije banaka također bi se snažnije usklađivali na razini Europske unije.
Europska komisija pritom naglašava da ne planira deregulaciju. Zaštita štediša, vjerovnika i financijske stabilnosti ostala bi jedan od temelja novog sustava.
Cilj nije samo stabilnost nego više ulaganja
Bruxelles očekuje da bi učinkovitija raspodjela kapitala smanjila troškove financiranja, povećala kreditnu aktivnost i bankama ostavila više prostora za financiranje novih investicija.
Najveću korist trebali bi imati sektori koji zahtijevaju velika dugoročna ulaganja, poput umjetne inteligencije, obrambene industrije, energetske tranzicije i digitalne infrastrukture.
Drugim riječima, banke bi trebale postati važniji izvor kapitala za projekte koji će određivati buduću konkurentnost europskog gospodarstva.
Europa želi banke koje mogu konkurirati SAD-u
Reforma ima i širi cilj. Europska komisija želi stvoriti bankarski sustav koji može pratiti velike američke financijske institucije.
Financa.ba već je pisala o planovima Bruxellesa da ukloni prepreke prekograničnim spajanjima kako bi europske banke postale konkurentnije američkim financijskim divovima.
Novi prijedlozi predstavljaju sljedeći korak. Umjesto da se usredotoče samo na konsolidaciju sektora, sada pokušavaju riješiti i regulatorne prepreke koje ograničavaju učinkovitije korištenje kapitala unutar velikih bankarskih grupa.
Danas mnoge europske banke i dalje posluju pretežno na domaćim tržištima, dok američki konkurenti koriste prednosti jedinstvenog tržišta kapitala i lakše financiraju velike investicijske projekte.
Bruxelles smatra da Europa teško može ostati konkurentna u području umjetne inteligencije, obrane i novih tehnologija ako njezin financijski sustav ostane podijeljen nacionalnim granicama.
Prvi prijedlozi početkom 2027.
Europska komisija planira predstaviti formalni paket reformi tijekom prvog tromjesečja 2027. godine.
Ako budu usvojene, promjene bi mogle označiti novu fazu razvoja europske bankovne unije. Cilj više neće biti samo očuvanje stabilnosti financijskog sustava nego i njegova sposobnost da financira najveće razvojne projekte Europe.
