Neprodana odjeća, obuća i modni dodaci velikih kompanija od ovog se tjedna više ne smiju uništavati u Europskoj uniji. Nova pravila mogla bi promijeniti način na koji modne kuće planiraju proizvodnju, upravljaju zalihama i određuju cijene. Analitičari pritom očekuju i snažniju primjenu umjetne inteligencije u cijelom lancu opskrbe.
Godinama je uništavanje neprodane robe bilo dio poslovnog modela modne industrije. Luksuzni brendovi tako su štitili ekskluzivnost svojih proizvoda, dok su veliki trgovački lanci oslobađali skladišta za nove kolekcije.
Od 19. srpnja ta praksa za velike kompanije u Europskoj uniji više nije dopuštena.
Nova pravila dio su europske Regulative o ekodizajnu i održivim proizvodima. Cilj je smanjiti rasipanje resursa i potaknuti razvoj kružnog gospodarstva. Prema podacima Europske komisije, bacanje nove i upotrebljive robe znači gubitak sirovina, vode, energije i rada uloženih u njezinu proizvodnju, uz istodobno stvaranje nepotrebnih emisija stakleničkih plinova.
Što zabrana uništavanja neprodane odjeće znači za kompanije
Prema novim pravilima, kompanije će neprodanu odjeću, obuću i modne dodatke morati prodati uz popust, donirati ili preraditi kako bi se materijali ponovno iskoristili.
Uništavanje će biti dopušteno samo u iznimnim slučajevima. Primjerice, ako je roba oštećena, nesigurna za uporabu, krši prava intelektualnog vlasništva ili ako dobrotvorne organizacije odbiju donaciju.
Tvrtke će za svaku takvu odluku morati imati odgovarajuću dokumentaciju te u godišnjim izvješćima objaviti što je uništeno i zbog kojeg razloga. Nacionalna regulatorna tijela nadzirat će provedbu novih pravila i određivati kazne za njihovo kršenje.
Srednje velike kompanije iste će obveze preuzeti od 2030. godine.
Najveći izazov za luksuzne brendove
Nova pravila mogla bi posebno pogoditi luksuzni sektor.
Kompanije poput LVMH, Chanela, Prade ili Hermèsa desetljećima su gradile vrijednost svojih proizvoda i na strogo kontroliranoj ponudi. Ograničena dostupnost pomaže očuvati ekskluzivnost brenda i visoke cijene.
Ako se višak proizvoda više ne može jednostavno uništiti, proizvođači će morati preciznije planirati proizvodnju ili pronaći nove načine upravljanja zalihama.
Jedan od nedavnih sudskih postupaka otkrio je da je Chanel u Hong Kongu godinama uništavao tisuće neprodanih proizvoda kao dio strategije upravljanja zalihama, objavio je Financial Times.
Istodobno, tržišni uvjeti postaju sve zahtjevniji. Prema Bain & Companyju i Altagammi, oko 40 posto luksuzne robe prošle je godine prodano uz popust. Razlog su slabija potražnja i rast zaliha.
Umjetna inteligencija postaje novo oružje modne industrije
Analitičari očekuju da će nova europska pravila ubrzati primjenu umjetne inteligencije u upravljanju zalihama.
Napredni algoritmi već danas mogu analizirati prodaju u stvarnom vremenu, predviđati potražnju po trgovinama, veličinama i bojama te prilagođavati proizvodnju kako bi se smanjio višak robe.
To bi kompanijama moglo pomoći da smanje troškove skladištenja, izbjegnu velika sezonska sniženja i istodobno ispune stroža europska pravila.
Giulia Iuticone, partnerica u konzultantskoj tvrtki za zapošljavanje rukovoditelja Heidrick & Struggles, smatra da će nova regulativa promijeniti način na koji modne kompanije donose poslovne odluke.
Kako ističe, sposobnost preciznog planiranja proizvodnje i upravljanja zalihama postat će jedna od ključnih konkurentskih prednosti u industriji.
Višak robe postaje poslovni problem
Nova europska pravila nisu samo još jedna ekološka regulativa. Ona mijenjaju način na koji modne kompanije planiraju proizvodnju i upravljaju zalihama.
Model u kojem se višak robe jednostavno uništi više neće biti održiv. Umjesto toga, proizvođači će morati točnije procjenjivati potražnju, učinkovitije upravljati opskrbnim lancem i pronaći novu vrijednost u proizvodima koji se ne prodaju odmah.
Za modne divove to znači veću operativnu disciplinu. Za tehnologiju, a posebno umjetnu inteligenciju, otvara se nova prilika. U industriji u kojoj je svaka pogrešna procjena dosad mogla završiti u spalionici, najvrjednija roba mogla bi postati upravo točna prognoza potražnje.
