Bosna i Hercegovina svake godine uvozi stotine tona meda, dok domaći pčelari imaju dovoljno svojih proizvoda za domaće tržište i izvoz. Na Danu meda i seoskog stvaralaštva u Tuzli, pokazalo se koliko kvalitetnog domaćeg meda ostaje neiskorišteno. Posjetitelji su mogli kušati razne proizvode, od meda i sirupa do prirodne kozmetike.
Domaći med bogat i raznovrstan
Među izlagačima su bili Elena Pepić i njena majka, koje izrađuju balzame, tinkture i sirupe od samoniklog bilja. Najviše pažnje ipak su privukli proizvodi obitelji Porić iz Bužima.
Njihov asortiman uključuje više od 40 proizvoda na bazi meda, često obogaćenih orašastim plodovima i ljekovitim biljem. Cijene meda kreću se između 25 i 30 KM po kilogramu, što je pristupačno u odnosu na uvoznu konkurenciju.
Izazovi domaćih pčelara
Pčelari se suočavaju s klimatskim promjenama i rastom troškova ambalaže.
„Najveći problem je nabava staklenki i etiketa, koje su poskupjele, ali cijene meda nismo mijenjali“, ističe Rasim Porić.
Slična je situacija i kod pčelara selica, poput Mihada Hidanovića, koji naglašava da količina meda varira iz godine u godinu, ali kvalitetnog domaćeg proizvoda ima dovoljno za domaće potrebe.
Košnice postoje, ali tržište nije pokriveno
U Tuzlanskom kantonu postoji oko 40.000 registriranih košnica i 1.400 pčelara, ali proizvodnja meda je nedovoljna da pokrije potražnju i smanji uvoz.
„Pčele držimo iz ljubavi, a tržište ostaje neispunjeno“, kaže Šefik Čivić iz Pčelarskog društva „Nektar“.
Poticaji i oprema su ključni
Pčelari dobivaju 25 KM po košnici kroz poticaje, no smatraju da su potrebni konkretniji koraci: mobilna oprema, specijalizirana vozila i jasna strategija razvoja sektora.
„Nije sve u novcu. Potrebna je podrška koja omogućava veću proizvodnju i plasman meda na tržište“, dodaje Čivić.
Uvoz preplavljuje tržište
Iako domaći pčelari proizvode kvalitetan med, uvoz stotine tona jeftinog meda preplavljuje tržište. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, koje prenosi Forbes BiH, domaći med često nije dovoljno zastupljen u trgovinama, dok uvozni med često dolazi s neprovjerenim kvalitetom.
Bosna i Hercegovina ima domaće pčelare i tisuće košnica, ali uvoz preplavljuje domaće tržište. Dani meda u Tuzli pokazali su da kvalitetnog domaćeg meda ima dovoljno, ali je neiskorišten potencijal ogroman. Potrebna je bolja strategija, podrška i promocija domaćeg pčelarstva kako bi BiH smanjila uvoz i istaknula svoje proizvode.
