Godinu na izmaku u Bosni i Hercegovini obilježio je važan institucionalni iskorak u vidu početka pregovora s Europskom unijom, ali i niz izazova, poput ponovnog rasta inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., usporavanja izvoza te kašnjenja u provedbi ključnih reformi povezanih s pristupom fondovima EU.
Bosna i Hercegovina je tijekom 2025. zadržala smjer sporog, ali stabilnog gospodarskog rasta, suočavajući se pritom s recesijskim tendencijama kod svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, ponajprije Njemačke i Italije.
Početne optimistične projekcije rasta BDP-a od oko tri posto naknadno su revidirane naniže zbog pogoršanja vanjskog gospodarskog okruženja. Stvarni rast BDP-a kretao se između 2,4 i 2,8 posto, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda i Centralne banke BiH.
Domaća potražnja i rast plaća kao glavni pokretači
Unatoč usporavanju izvoza, glavni pokretači rasta bili su domaća potražnja, potaknuta rastom plaća i osobne potrošnje, te nastavak građevinskih aktivnosti, osobito na infrastrukturnim projektima poput Koridora Vc.
Jedan od najvažnijih socioekonomskih događaja bilo je znatno povećanje minimalne plaće u oba entiteta, čime je izravno ojačana kupovna moć najsiromašnijih slojeva stanovništva, a domaća potražnja dodatno potaknuta.
Ova mjera izazvala je rasprave u poslovnoj zajednici zbog bojazni od pada konkurentnosti. Ipak, brojne su tvrtke bile prisiljene povećati i prosječne plaće kako bi zadržale kvalificiranu radnu snagu.
Povratak inflacijskih pritisaka i ograničenja monetarne politike
Nakon blagog usporavanja u 2024. godini, inflatorni pritisci ponovno su ojačali, dosegnuvši prosječnu godišnju stopu između 3,6 i 4,3 posto.
Kao glavni uzroci navode se rast cijena hrane i energenata, ali i snažan utjecaj domaće potražnje generirane povećanjem plaća i mirovina. Valuta vezana uz euro osigurala je monetarnu stabilnost, ali je istodobno ograničila mogućnosti Centralne banke u samostalnoj borbi protiv inflacije.
Europska unija, reforme i fiskalna stabilnost
Gospodarsku agendu 2025. snažno je obilježio odnos s Europskom unijom, osobito nakon otvaranja pristupnih pregovora.
Bosna i Hercegovina imala je obvezu do svibnja 2025. usvojiti i dostaviti detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Politički zastoj i kašnjenja u usvajanju tog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu predviđenih sredstava, što je predstavljalo jednu od ključnih gospodarskih prepreka u godini.
Usvojen je Program ekonomskih reformi za razdoblje 2025.–2027., s naglaskom na jačanje konkurentnosti, unapređenje poslovnog okruženja i digitalizaciju.
Zbog gospodarske stagnacije i recesijskih kretanja u europodručju, BiH je zabilježila usporavanje rasta robnog izvoza, uz daljnje povećanje vanjskotrgovinskog deficita. Izravna strana ulaganja ostala su ograničena, dok je javni dug zadržan na umjerenoj razini od 35 do 40 posto BDP-a.
Za Bosnu i Hercegovinu 2025. bila je godina kontradikcija: ostvaren je umjeren rast BDP-a i očuvana monetarna stabilnost, no inflatorni pritisci i strukturni problemi zadržali su gospodarski potencijal zemlje ispod optimalne razine.
